Izvoz sirovine i poluproizvoda s jedne i velik uvoz gotovog namještaja s druge strane, sve manji broj zaposlenika, nepostojanje sektorskog marketinga, u cjelini siromašan sektor – označnice su hrvatske industrijske prerade drva, slažu se stručnjaci.
Drvni sektor, kao strateška grana gospodarstva Republike Hrvatske, smatra pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (MPŠVG) dr. Ivica Grbac, oslanja se na vrijedne sirovinske resurse, tradiciju, dobru infrastruktura, no unatoč tome u zadnjih desetak godina, ne postižu se optimalni rezultati u finalizaciji proizvoda od drva, poglavito ne u proizvodnji namještaja.

Nacionalna burza
Razlozi za takvo stanje leže u nizu ograničenja, često makroekonomske naravi, ali i u subjektivnim problemima pojedinih tvrtki, tvrdi prof. dr. Grbac.
Prema podacima MPŠVG-a, danas u izvozu Hrvatske ovaj sektor sudjeluje s oko 7,3 posto, od čega je učešće namještaja oko 4,3 posto. U Hrvatskoj je 2005. proizvedeno oko 5,2 milijuna komada namještaja. Najveća je proizvodnja stolica s udjelom od 50 posto, slijedi kuhinjsko pokućstvo 34 posto, uredski namještaj devet posto, fotelje, dvosjedi i trosjedi pet posto i kuhinjski namještaj s dva posto. Od 1990. do 2005. vrijednost izvoza namještaja rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 4,4 posto, a vrijednost uvoza rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 18,2 posto.
“Ove godine u prvih osam mjeseci izvezeno je piljene građe naše najdragocjenije sirovine hrasta oko 71.000 kubnih metara s trendom da do kraja godine to bude i 100.000. Istodobno neke naše tvrtke imaju problema u opskrbi sirovinom te ne mogu na vrijeme i u rokovima napraviti i isporučiti finalni proizvod. U tom kontekstu, još prevladava primarna prerada drva koja zadnjih godina ostvaruje konstantan vanjskotrgovinski suficit od približno 100 milijuna američkih dolara, a finalna prerada drva sa suficitom od oko 170 milijuna iz 1990. pretvara se u deficit od 210 milijuna dolara u 2005. godini”, kaže pomoćnik ministra Grbac.
To je dijelom rezultat smanjenja izvoza u drvnoj industriji, ali još većim djelom povećanja uvoza koji je 1990. iznosio manje od 10 milijuna dolara da bi porastao na 610 milijuna u prošloj godini. Stoga će resorno ministarstvo, najavljuje Grbac, sljedeće godine osnovati Nacionalne burze piljene građe i elemenata.Potrebno je naglasiti, upozoravaju drvno-prerađivački stručnjaci, da se pokazatelji mogu poboljšati te da postoje realni izgledi za znatno povećanje izvoza i ukupnog prihoda sektora u skoroj budućnosti.

Učinkovitija proizvodnja
Zbog tih razloga industrijska prerada drva pa tako i proizvodnja namještaja, kao najviši oblik finalizacije u drvnoprerađivačkoj industriji, morao bi se potaknuti određenim ciljanim gospodarskim mjerama i instrumentima kako bi proizvodnja postala učinkovitija, izvoz veći i proizvodi konkurentni.
Korak na tom putu je usvajanje Operativnog programa razvoja industrijske prerade drva u Hrvatskoj, koji je donesen u srpnju, a čija bi strateška odrednica trebala definirati finalni proizvod od drva (uglavnom namještaj) kao “nacionalni strateški proizvod”. U MPŠVG-u najavljuju da će se provedbom Operativnog programa do 2010. potvrditi orijentacija prema poticanju finalne proizvodnje te kreiranju novih i boljih radnih mjesta s ciljem ostvarivanja dugoročnog gospodarskog rasta drvnog sektora.
Prema projekcijama Uprave za drvnu industriju MPŠVG-a, realizacijom Operativnog programa industrija prerade drva, poglavito industrija namještaja trebala bi postizati rezultate usporedive s onima u EU. Očekivani rezultati provedbe Operativnog programa su: minimalno 30 posto sadašnje proizvodnje piljene građe preusmjeriti u domaću proizvodnju namještaja, zaposlenost u istom sektoru povećati s postojećih 11.000 na oko 15.000 radnika, dohodak po zaposlenom radniku dovesti na razinu državnog prosjeka, a prihod po zaposlenom dovesti na prosjek EU. Ujedno, u ministarstvu očekuju povećanje udjela ovog sektora u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Hrvatske te smanjenje udjela primarnih proizvoda od drva s postojećih 31 posto na 11 posto i povećanje udjela proizvodnje namještaja s postojećih 46 na 56 posto, kao u EU.

Hrvatski dizajn
Temeljem Strategije razvoja industrijske prerade drva i papira, resorno ministarstvo, kako je na Ambienti najavio ministar Petar Čobanković, izrađuje Zakon o industrijskoj preradi drva i papira kao temelj harmonizacije sektora s europskim zakonodavstvom te u svrhu pokretanja strukturnih promjena.
“Kako bi se provela načela definirana Zakonom, nužno je, kao jedno od važnijih nositelja konkurentnosti drvnog sektora, kako na domaćem tako i na zahtjevnom inozemnom tržištu, razviti identitet kroz prepoznatljiv hrvatski dizajn. Izrađuje se Nacionalna strategija dizajna koja će stvoriti pretpostavke za povećanje konkurentnosti; očuvanje identiteta i kulture u masi globalno neprepoznatljivih proizvoda i omogućiti tehnološki razvitak. Sinergija proizvođača, dizajnera i ostalih subjekata rezultira uspješnim finalnim proizvodom, a kreativnost i ideja u suradnji s kapitalom i tehnologijom recept je koji jamči konkurentnost i uspjeh na tržištu” rekao je dr. Grbac.

Proizvođači krenuli na sajmove

Iako se, prema evidenciji Hrvatske gospodarske komore, u nas 368 tvrtki bavi proizvodnjom namještaja, donedavno je, već 50 godina, jedini promicatelj Hrvatskih renomiranih proizvođača namještaja na svjetskom tržištu bilo Exportdrvo.
Tek je na prošlogodišnjem sajmu u Klnu situacija pokrenuta s mrtve točke jer su prvi put nastupila četiri izlagača iz Hrvatske. Tako su, osim Exportdrva, svoje štandove imali Tvin d.d. iz Virovitice, Slavonija DI iz Slavonskog Broda te Hrvatski drvni klaster, odnosno Hrvatska inicijativa za konkuretnost. Takav novi pristup hrvatskih proizvođača posebno je važan jer je IMM Cologne najveći sajam takve vrste u Europi čije je tržište namještaja teško oko 30 milijardi eura godišnje.
Na 33. Ambienti, koja traje do nedjelje, sudjeluje dosad najveći broj domaćih izlagača, među kojima su i najveće naše drvoprerađivačke kompanije.

Najveći proizvođači namještaja u RH

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje

1. TVIN d.o.o. Virovitica
2. FINVESTCORP d.d. Čabar
3. PRIMACOMMERCE d.o.o. Bjelovar
4. SPINVALIS d.d. Požega
5. ORIOLIK d.d. Oriovac
6. L&Ptehnologije d.o.o. Prelog
7. BRESTOVAC-TN d.o.o. Garešnica
8. PAVLOS d.o.o. Varaždin
9. A-GDINAS d.o.o. Đurđenovac
10. PROMMING d.o.o. Čakovec
11. KRAGIĆ d.o.o. Split
12. D.I.SEKULIĆ d.o.o. Nova Gradiška
13. GAJ-SLATINA d.o.o. Slatina
14. BOR d.d. Novi Marof
15. CIPRIJANOVIĆ d.o.o. Orahovica
16. CALLIGARIS d.o.o. RavnaGora
17. Di Geli d.o.o Đakovo
18. MUNDUSVTS d.o.o. Varaždin
19. DIN d.o.o. Novoselec
20. TROKUT d.d. Novska
Izvor: HGK