Doduše, američko gospodarstvo u ovom trenutku nije ni blizu uvjetima s kojima se Fed suočio tijekom većeg dijela 1970-ih i 1980-ih. Iako je tijekom ove godine porasla, stopa nezaposlenosti od 4,2 posto i dalje je dva postotna boda niža od prosjeka u posljednjih 50 godina.
Jamie Dimon, čelnik najveće američke banke JPMorgan Chase, često nazivan i ‘predsjednikom Wall Streeta’, veći dio prošle godine upozoravao je na povećan rizik od stagflacije u SAD-u, nalik onoj iz 1970-ih, kada je ekonomski rast stagnirao, a inflacija je rasla.
“Kad pogledam količinu izvanrednih fiskalnih i monetarnih poticaja u posljednjih pet godina; mislite li da oni neće dovesti do stagflacije?” istaknuo je Dimon još u svibnju.
Jamie Dimon, čelnik najveće američke banke JPMorgan Chase, često nazivan i ‘predsjednikom Wall Streeta’, veći dio prošle godine upozoravao je na povećan rizik od stagflacije u SAD-u, nalik onoj iz 1970-ih, kada je ekonomski rast stagnirao, a inflacija je rasla.
“Kad pogledam količinu izvanrednih fiskalnih i monetarnih poticaja u posljednjih pet godina; mislite li da oni neće dovesti do stagflacije?” istaknuo je Dimon još u svibnju.
Njegovo predviđanje odbacili su mnogi vodeći ekonomski stručnjaci; među kojima je bio i predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell.
No, bilo je to prije negoli je Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima u studenom zbog čega bi se Amerikanci sada zaista možda trebali početi pripremati za scenarij kakav američko gospodarstvo nije doživjelo više od pola stoljeća. Međutim, ovaj put stagflaciju u SAD-u moglo bi pokrenuti Trumpovo uvođenje carina, piše CNN.
Podsjetimo, za nešto više od mjesec dana, Trump će imati moć da uvede carine drugim zemljama. Nakon što bude inauguriran 20. siječnja, obećao je da će odmah nametnuti carinu od 25 posto na uvoz iz Meksika i Kanade te povećati carine na kinesku robu za dodatnih 10 posto.
Također, tijekom predizborne kampanje obećao je nametnuti porez od 10 do 20 posto na sav uvoz i povećati carine na kinesku robu za najmanje 60 posto.
Postoji određena sumnja hoće li Trump uistinu provesti te planove ili će ih pak koristiti kao sredstvo za pregovaranje s drugim državama. Kako bilo, američko gospodarstvo zasad se drži podalje od ‘crnog scenarija’.
“Bio sam svjedok stagflacije. Nezaposlenost je tada iznosila 10 posto, inflacija je bila visoka, blizu dvoznamenkastih postotaka, a gospodarski rast bio je vrlo spor,” prisjetio se Powell još u svibnju referirajući se na razdoblje kada su cijene ‘crnog zlata’ porasle tijekom arapskog naftnog embarga 1970-ih.
Federalne rezerve tih su godina pokušale odgovoriti na visoke razine nezaposlenosti smanjenjem kamatnih stopa kako bi olakšale pritisak na poduzeća, no kasnije su se morale uhvatiti u koštac s višom inflacijom. Da bi je zaustavili, podizale su kamatne stope. No, to je dovelo do još veće nezaposlenosti.
Kako bi prekinulo začarani krug, Fed je prednost dao smanjenju inflacije agresivnim povećanjem kamatnih stopa, čak i ako bi to značilo da će gospodarstvo ući u recesiju, a što se i dogodilo.
Doduše, američko gospodarstvo u ovom trenutku nije ni blizu uvjetima s kojima se Fed suočio tijekom većeg dijela 1970-ih i 1980-ih. Iako je tijekom ove godine porasla, stopa nezaposlenosti od 4,2 posto i dalje je dva postotna boda niža od prosjeka u posljednjih 50 godina.
U posljednje dvije godine inflacija u SAD-u značajno je splasnula. U studenom ove godine, iznosila je 2,7 posto, što predstavlja blagi porast u odnosu na 2,6% iz listopada, ali i dalje ostaje iznad cilja Federalnih rezervi od dva posto.
Usto, američko gospodarstvo prošlog je tromjesečja raslo po godišnjoj stopi od 2,8%, nešto slabije u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, no ipak impresivno s obzirom na to da je Fed podignuo kamatne stope na najvišu razinu u više od dva desetljeća kako bi suzbio inflaciju, a koja je prije dvije godine dosegnula 40-godišnji maksimum.
Federalne rezerve počele su smanjivati kamatne stope ranije ove godine i očekuje se da će to nastaviti na sastanku ovog tjedna. Međutim, može proći nekoliko godina dok se učinci osjete u cijelom gospodarstvu.
Unatoč svemu, Michael Feroli, glavni ekonomist u JPMorganu, smatra da carine koje spominje Trump nisu nužno inflatorne. One bi, naime, mogle izazvati jednokratan porast cijena, a potom i zahtjeve radnika za povećanjem plaća. Budu li uvedene naglo, poduzeća im se neće moći dovoljno brzo prilagoditi, što će usporiti ekonomski rast, smatra stručnjak.
Međutim, upozorio je da bi stagflacija mogla nastati i ako bi druge zemlje odgovorile odmazdnim carinama, što bi vjerojatno dovelo do otpuštanja radnika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu