Potpredsjednička debata između guvernera Minnesote Tima Walza i senatora iz Ohija J. D. Vancea istaknula je točku dvostranačkog konsenzusa u izbornoj utrci koja je na kraju pripala republikancima.

Nakon sukoba oko tema u rasponu od zdravstvene skrbi do imigracije i sukoba na Bliskom istoku, kandidati su se složili oko trgovine. Vance je ustvrdio da Amerikanci trebaju “sami izrađivati više stvari”, na što je Walz odgovorio: “Slažem se s njim u ovome.”

Dvostranačje nije uvijek dobro. Radi dugoročnog prosperiteta Amerike, volio bih da se politički konsenzus o ovoj temi prekine.

Kao što sam objasnio u novom radu za Aspen Economic Strategy Group (AESG), trgovina, kao i tehnološki napredak, disruptivna je, ali pokušaji da se američko gospodarstvo sačuva za vječnost nisu korisna reakcija. Što je još gore, protekcionizam administracija Trump-Pence i Biden-Harris vidljivo je naštetio radnicima i potrošačima.

Loša alternativa
Dio razloga zbog kojeg su tvorci politike tako krivo skrenuli je taj što javna rasprava o otvorenoj trgovini pogrešno iznosi neke osnovne činjenice. Razmislite o usponu Kine u globalnom gospodarstvu o kojem se mnogo raspravlja.

Tijekom 1990-ih i 2000-ih, Kina je postala svjetski igrač, što je dovelo do popularnog narativa i demokratskih i republikanskih političara da je ovaj “kineski šok” uništio radna mjesta u Sjedinjenim Državama.

Podaci pričaju drukčiju priču. Da, porast kineskog uvoza koštao je Ameriku radnih mjesta, a najveće procjene ukazuju na to da je Amerika izgubila 200.000 radnih mjesta godišnje od 1999. do 2011. godine kao posljedica integracije Kine u globalno gospodarstvo.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Ali ti su gubici relativno mali u kontekstu dinamike američkog tržišta rada: u tipičnom mjesecu, pet milijuna radnika ode od svojih poslodavaca, od čega je 350.000 u proizvodnom sektoru.

Nadalje, ta usredotočenost na učinke kineskog uvoza ne uzima u obzir činjenicu da otvorena trgovina također povećava izvoz. Proučavajući razdoblje od 1999. do 2011., ekonomisti Robert C. Feenstra, Hong Ma i Yuan Xu otkrili su da je 411.000 radnih mjesta dobivenih američkom sposobnošću izvoza robe na globalno tržište gotovo u potpunosti kompenziralo 533.000 radnih mjesta izgubljenih zbog uvozne konkurencije.

Što je još važnije, alternativa otvorenoj trgovini, protekcionizam, loša je za potrošače i radnike. Carine koje je stari-novi predsjednik Donald Trump uveo u prvom mandatu na kinesku robu, a koje je administracija Joea Bidena zadržala, predstavljaju se kao vrlo korisne za radnike u proizvodnji, iako blago štetne za potrošače.

Umjesto toga, kao što pokazuje moja studija za AESG, carine su uzrokovale pad zaposlenosti u proizvodnji povećanjem troškova uvezenih intermedijarnih proizvoda za domaće proizvođače i poticanjem drugih zemalja na odmazdu izvoznicima iz SAD-a. Političari često opravdavaju carine kao način “odvajanja” od Kine.

Argument glasi ovako: Amerikanci su postali previše ovisni o jeftinoj kineskoj robi, a to prijeti američkoj ekonomskoj i nacionalnoj sigurnosti. Ali carine Trumpa i Bidena nisu smanjile ovisnost SAD-a o Kini; umjesto toga, mnogi kineski proizvođači odgovorili su preusmjeravanjem robe kroz zemlje poput Meksika i Vijetnama.

Štoviše, kao što sam pokazao u svom radu, udio Kine u inozemnoj dodanoj vrijednosti u domaćoj finalnoj potražnji SAD-a bio je veći u 2020. (posljednja godina za koju su dostupni podaci OECD-a) nego u 2017., godini prije početka trgovinskog rata.

Kreativna destrukcija
Naravno, carine na uski raspon uistinu ključnih proizvoda, kao što su poluvodiči, mogle bi se opravdati iz razloga nacionalne sigurnosti. Ali čak i u tim slučajevima, SAD bi trebao nastojati izgraditi otporne trgovinske mreže sa svojim saveznicima prije nego što pokuša iznova izgraditi domaću industriju. Stalne poteškoće Intela, kojeg je Bidenova administracija proglasila američkim prvakom u proizvodnji čipova, pokazuju potrebu za globalnim partnerstvom.

Problem s kojim se suočava SAD nije trgovina. To je nevoljkost da se iskoriste prilike koje stvaraju poremećaji koje trgovina može donijeti. Kreativna destrukcija stvara i uništava. Moje istraživanje otkriva da su u posljednja dva desetljeća otvoreni mnogi novi putovi prema srednjoj klasi, a zanimanja poput vožnje kamiona, računalne podrške i zdravstvene skrbi sada pružaju isti ugodan život kao što je to činila proizvodnja prije nekoliko desetljeća.

Nažalost, Amerika loše prekvalificira radnike za te poslove i podigla je barijere u obliku profesionalnog licenciranja. Umjesto da pokušavaju vratiti vrijeme, tvorci politike trebali bi pomoći Amerikancima da uđu u ova brzorastuća zanimanja.

Besmislene su rasprave poput one koju su vodili Walz i Vance o tome kako “vratiti američku proizvodnju” iz Kine. Umjesto da uzaludno pokušava ponovno otvoriti radna mjesta iz prošlosti, sljedeća američka administracija mora se usredotočiti na pripremu radnika za radna mjesta koja su dostupna danas, a koja će biti potrebna sutra.

© Project Syndicate 2024.