Nakon pregovora predstavnika Srbije i Rusije dogovoreno je da te dvije države prošire listu roba na koje se temeljem sporazuma o liberalizaciji vanjskotrgovačke razmjene neće naplaćivati carinska i druga opterećenja. Na proširenoj listi naći će se, između ostalog, lijekovi, mesni i konditorski proizvodi, tkanine od vune, hladnjaci, perilice za pranje i sušenje rublja, uredski namještaj…Uvrštavanjem spomenutih proizvoda na listu roba na koje se ne plaća carina za uvoz i izvoz, najviše su profitirale strane kompanije koje su u Srbiji osnovale poduzeća za proizvodnju tih proizvoda. Štoviše, poduzeća su i osnovana prije svega zbog slobodnog izvoza na rusko tržište.

Treća smjena
U tome prednjače slovenske kompanije poput Droga-Kolinska i Gorenje. Droga-Kolinska kupila je tvornicu konditorskih proizvoda Soko Štark, a Gorenje je u Valjevu osnovalo poduzeće za proizvodnju hladnjaka i zamrzivača. Zbog proširenog tržišta, obje kompanije namjeravaju početi s radom i u trećoj smjeni, a Gorenje je najavilo proširenja kapaciteta za proizvodnju. U planu je i izgradnja tvornice za proizvodnju perilica. Njemačka kompanija Stada kupila je za 480 milijuna eura farmaceutsku kuću Hemofarm preko koje će nakon ovih promjena moći izvoziti lijekove na rusko tržište. Osim toga, Hemofarm je izgradio i vlastitu tvornicu lijekova u Rusiji. Zahvaljujući poduzećima koja su osnovale strane tvrtke izvoz iz Srbije je u posljednjih godinu dana povećan za 30 posto. Srbija i Rusija žele proširiti listu proizvoda koje obuhvaća sporazum o slobodnoj trgovini na automobile, televizore, tepihe i drugu robu. Srbiji je stalo da se na listi nađu autombili s obzirom na predstojeći razvoj autoindustrije, nakon što Fiat sagradi tvornicu za proizvodnju 300 tisuća automobila godišnje. Na taj način pruža se prilika da se poveća izvoz na rusko tržište i smanji vanjskotrgovački deficit s tom zemljom. Oko 95 posto te proizvodnje bit će namijenjeno izvozu pri čemu se, u velikoj mjeri, računa upravo na rusko tržište. Novi sporazum omogućava da Srbija smanji izrazito negativnu vanjskotrgovačku bilansu s Rusijom iz koje najviše uvozi. Ukupna vanjskotrgovačka razmjena iznosi tri milijarde dolara. Samo na uvoz nafte i plina godišnje se izdvaja više od dvije milijarde dolara, dok ukupna vrijednost izvoza srpskih poduzeća iznosi 450 milijuna dolara, odnosno 15 posto ukupne razmjene. Glavni razlog tome je što srpska poduzeća ne mogu proizvesti velike količine robe za ogromno rusko tržište, koje je, osim toga, postalo izbrljivije. Isporuke nisu dovoljne ni za tržište Moskve, tako da Srbija dosad nije mogla u potrebnoj mjeri koristiti pogodnosti sporazuma o slobodnoj trgovini.

Srpska kuća
Prema riječima Miloša Bugarina, predsjednika srpske Privredne komore, Srbija se u izvozu na rusko tržište treba više orijentirati na plasman tekstilnih proizvoda i strojogradnje, te na izvođenje građevinskih radova. Srpska građevinska operativa velike nade polaže u angažiranju na izgradnji sportskih objekata za potrebe Zimske olimpijade u Sočiju. Srpsko gospodarstvo je dosad organiziralo više zajedničkih nastupa na gospodarskim izložbama u Moskvi i Krasnadorskoj regiji, s pretenzijama da poveća izvoz na rusko tržište. Srpska poduzeća zajednički će sudjelovati u izgradnji Srpske kuće u Moskvi koja bi trebala raditi na povećanju izvoza robe na rusko tržište i tako smanjiti postojeći nepovoljan odnos u vanjskotrgovačkoj razmjeni. U srpskom izvozu najzastupljeniji su prehrambeni proizvodi, te voće. Rusija je pak najveći kupac jabuka, šljiva i ostalog vrsta voća iz Srbije, ali je ove godine plasman ugrožen zbog visokih cijena.