Njemački istraživački brod “Polarna zvijezda” vratio se u matičnu luku Bremerhaven nakon dva mjeseca plovidbe oko Sjevernog pola – prve u povijesti.

“Polarna zvijezda” već više od 15 godina istražuje regiju oko Sjevernog pola, ali 23. arktička ekspedicija njemačkog istraživačkog broda bila je posebna zbog posljedica zatopljenja klime – ovoga puta na njegovoj ruti nije bilo leda! Tako je “Polarna zvijezda” mogla kao prvi brod u povijesti potpuno oploviti Sjeverni pol. Na tom putu na kojem su se radila istraživanja ekspedicija je prolazila kroz Istočno sibirsko more, sjeverozapadni prolaz, pa ponovno natrag kroz sjeverozapadni prolaz do baze. “Polarna zvijezda” nije bila jedini brod koji se vrzmao oko Sjevernog pola, tamo je bila i kanadska ekspedicija, američki ledolomac, te po jedan ruski i japanski brod. Prva plovidba oko Arktika je završena, počela je utrka za tamošnje sirovine. Naime, pretpostavlja se kako Sjeverni pol krije 10 milijardi tona nafte i plina te goleme zalihe dijamanata i vrijednih metala, poput zlata i platine. Karin Lochte, direktorica Instituta za polarna i pomorska istraživanja Alfred Wegener, na to gleda podvojeno. “S jedne strane je to, naravno, sjajno jer je nešto novo, revolucionarno. S druge strane brine me što je to uopće bilo moguće”, kaže Lochte. Znanstvenici na brodu naišli su u Polarnom moru na znatno toplije temperature. “Mi, naravno, već odavno poznajemo Golfsku struju koja donosi toplu vodu na sjever Europe i u arktički ocean, ali ona se dodatno zagrijala, što znači da se led na površini mora sve više otapa i da Arktiku prijeti jače zatopljenje. To bi moglo, iako ne mora, značiti da će u bliskoj budućnosti led na Arktiku potpuno nestati, što tvrdi i vođa ekspedicije, geofizičar Wilfried Jokat.

On vjeruje da se cijela situacija može okrenuti i u drugom smjeru. Tijekom ekspedicije znanstvenici na brodu uzeli su više proba morskog dna. Rezultati njihove analize nisu zanimljivi samo njima, nego i međunarodnim energetskim koncernima koji vrebaju priliku da se domognu sirovina s Arktika. Oko područja koje je istraživano u ovoj ekspediciji još se raspravlja zbog neriješenog pitanja – kojoj državi ono pripada. Vođa ekspedicije Kojat smatra da najviše šanse imaju Rusi, ali da je veliko pitanje može li pravo na čitavo područje uopće polagati jedna država – bila to Rusija, Danska ili Norveška. “Prema mom mišljenju, nijednoj zemlji neće uspjeti izložiti uvjerljive argumente da Sjeverni pol pripada samo njoj”, kaže Kojat. No sigurno je da će one učiniti sve da se dočepaju svog dijela arktičkog kolača. Prema međunarodnom zakonu, Rusija, Kanada, Sjedinjene Države, Norveška i Danska ograničene su na ekonomsku zonu nešto više od 300 kilometara od svojih obala. No zbog bogatih nalazišta resursa bitka je već počela. Sve je ponajprije izazvala ruska ekspedicija koja je postavila zastavu na dno mora Sjevernog pola, simbolično označivši svoje vlasništvo nad tim dijelom svijeta. Čini se kako je Rusija i najviše shvatila vrijednost Sjevernog pola jer je ondje uputila stručni tim od stotinjak znanstvenika koji su trebali pronaći dokaz da je podvodni most koji prolazi polarni dijelom zapravo produžetak ruskog kopna, što bi Moskvi dalo još jedan adut u igri s ostalim interesentima. Veliku važnost također odigrava i navedeno globalno zatopljenje koje otvara mogućnost novih trgovačkih puteva. Time bi se prijevoz sirovina iz jednog kraja svijeta na drugi uvelike skratio, što bi moglo dovesti do unapređenja pomorskog trgovanja.

Činjenice

Zatopljenje
“Polarna zvijezda” već više od 15 godina istražuje regiju oko Sjevernog pola, ali 23. ekspedicija istraživačkog broda bila je posebna zbog posljedica zatopljenja klime – ovoga puta na njegovoj ruti nije bilo leda! Tako je “Polarna zvijezda” mogla kao prvi brod u povijesti potpuno oploviti Sjeverni pol. Na tom putu na kojem su se radila istraživanja ekspedicija je prolazila kroz Istočno sibirsko more, sjeverozapadni prolaz, pa ponovno natrag kroz sjeverozapadni prolaz do baze.
Žestoka konkurencija
Oko područja koje je istraživano u ovoj ekspediciji još se raspravlja zbog neriješenog pitanja – kojoj državi ono pripada. Vođa ekspedicije Kojat smatra da najviše šanse imaju Rusi, ali da je veliko pitanje može li pravo na čitavo područje uopće polagati ijedna država.