Sve snažniji razvoj tehnologije uvelike je unaprijedio ljudsko društvo, no sve je više sofisticiranih prijevara koje su s klasičnih krađa dokumenata i novca prešle na krađu identiteta.

Prevaranti su u primjeni tehnoloških rješenja u pravilu nekoliko koraka ispred institucija, naročito svojih žrtava, pa je vrlo važno educirati javnost o novim postignućima te vrste. Kako stoji u analizi Forenzika Prime, tvrtke specijalizirane za provedbu forenzičkog ispitivanja i nadzora poreznog i računovodstvenog poslovanja, prijevare su osobito učestale na internetu. 

Internetska mreža
Brojčani podaci dokazuju da su prijevare budućnosti vrlo ozbiljna stvar, a budući da su vezane uz internet, zapravo su svi potencijalne žrtve. Stoga je vrlo važno ne nasjedati na e-mail poruke ili internetske oglase u kojima stranci nude veliku zaradu, a naročito paziti na dostupnost osobnih podataka na društvenim mrežama. Oprez i proaktivnost u zaštiti osobnih podataka možda ne djeluju kao moćno oružje protiv internetskih prevaranata, ali učinit će i više nego dovoljno za podizanje otpornosti na prijevare. Diana Antičić, direktorica društva Forenzika Prima, objašnjava kako su se, premda se čini da je informatičkim razvojem došlo do revolucije na području prijevara, zapravo promijenili samo alati.

"Prevaranti i dalje ciljaju na neopreznost, naivnost, pohlepu te sklonost brzoj i lakoj zaradi. Upravo zato je vrlo važno educirati javnost, naročito danas, kad se sve više ljudi svakodnevno služi internetom", navodi Antičić. Kolika je danas opasnost od prijevara na internetu, dovoljno pokazuje istraživanje američkog Centra za strateške studije, koji procjenjuje da je samo prošle godine šteta od cyber kriminala iznosila između 375 i 575 milijardi dolara.
 

Rastom popularnosti interneta, a naročito društvenih mreža, krađa identiteta postala je sve ozbiljniji problem za nadležne institiucije. Najskuplja je u pravilu krađa podataka s kreditnih kartica, što pokazuje izvješće Europske središnje banke, prema kojem je vrijednost lažnih kartičnih transakcija za 2012. godinu iznosila 1,33 milijarde eura. Američko Ministarstvo pravde i njihova specijalizirana agencija i globalno poznati FBI navode da su štete od krađa identiteta za 10 milijardi dolara veće od svih ostalih imovinskih delikata zajedno. Budući da se razvojem tehnologije većina ljudskih aktivnost preselila na internet, logičan razvoj događaja je i razvoj internetskoga kriminala. 

Kartične prijevare
Popularni su tako lažni antivirusni programi koji prilikom pretraživanja interneta na zaslonu prikazuju korisniku obavijest o virusima koje treba počistiti uz ponudu za skidanje anitvirusnog programa koji je zapravo štetni malware. Scareware programi šalju korisniku obavijest kako je uhvaćen u ilegalnoj aktivnosti (stranice s dječjom pornografijom, ilegalno skidanje sadržaja). Ovisno o modalitetu prijevare, korisnik je ili ucijenjen da plati kaznu za počinjeno nedjelo ili uplaćuje određenu svotu kako bi mu se računalo odmrznulo. U oba slučaja se koriste nazivi i službene oznake državnih institucija kako bi prijetnje bile uvjerljivije, a traženi iznosi variraju od 300 do pet tisuća dolara.

S obzirom na ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, potrebno je posebno upozoriti na razne oglase u kojima se nudi vrlo izdašno plaćen posao od kuće. Često se u spomenutim oglasima kaže kako je njihova ponuda predobra da bi bila istinita, što je, na žalost, uglavnom i jedino istinito u njima. Uglavnom je riječ o cyber-kriminalcima koji putem oglasa za posao regrutiraju ljude čije račune koriste za krađu sredstava i/ili pranje novca. Krađa identiteta kao vrsta prijevare pokazuje koliko su ljudi pojavom interneta, a naročito društvenih mreža, zaboravili na važnost zaštite osobnih podataka. Rastom popularnosti internetske kupovine koja podrazumijeva plaćanje kreditnim karticama raste broj prijevara jer su upravo brojevi kreditnih kartica postali najtraženija komponenta identiteta kod počinitelja prijevara. Europska središnja banka iznijela je podatke prema kojima je ukupna vrijednost kartičnih prijevara na području Europe za 2012. godinu iznosila 1,33 milijarde eura, što iznosi porast od gotovo 15 posto u odnosu na godinu prije.
 

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Uvjerljivo najpopularnije su CNP (card not present) prijevare, što podrazumijeva situacije u kojima nije moguće prodavaču fizički predočiti samu karticu, već samo njezin broj, kao u slučaj telefonskih, internet ili poštanskih narudžbi. Takvih je prijevara više od 60 posto, dok su daleko manje zastupljene prijevare na bankomatima i prodajnim mjestima. To jasno upućuje na novi trend među kradljivcima identiteta, tzv. parcijalne krađe identiteta. Riječ je o krađi OIB-a, broja kreditne kartice ili nekog drugog podatka kako bi se priskrbila protupravna korist. Budući da počinitelj ne mora fizički otuđiti kreditnu karticu, prijevaru je teže otkriti, pa žrtve često saznaju prekasno, kada je šteta već počinjena. 

Virtualna valuta
Premda se na prvi pogled čini da su s početkom internetske ere nastupile velike promjene na području financijskih prijevara, suštinski se zapravo malo toga promijenilo. Tehnologija je donijela nove kanale i metode, virtualni svijet je u obliku bitcoina dobio virtualni novac, ali osnovna ideja prijevare je godinama nepromijenjena. "Počinitelji uvijek ciljaju na iste ljudske mane: neopreznost, naivnost, pohlepu te sklonost brzoj i lakoj zaradi.

Prijevaru je nemoguće iskorijeniti, sasvim sigurno će postojati dok postoje i kupoprodajni odnosi među ljudima. U današnje online doba su svi potencijalne žrtve, pa je edukacija i podizanje svijesti o štetnosti prijevara vrlo važan alat u borbi protiv prijevara. Važno je stoga oprezno ustupanje osobnih podataka kao i proaktivnost u zaštiti vlastitog identiteta, naročito brojeve bankovnih računa i kreditnih kartica. Što se tiče ponuda za laku i brzu zaradu iz ugodnosti vlastitog doma, imajte u vidu da će se taj plan ostvariti pojedincu koji je postavio taj oglas, nikako ne onima koji se na njega javljaju", navodi Diana Antičić, direktorica i osnivačica Forenzike Prime. Kako se papiranti novac u modernom svijetu sve manje koristi, sve je više tzv. modernih načina plaćanja. Jedan od njih je "bitcoin" (BTC), najpopularnija svjetska kriptovaluta.

Često se kao najveći adut Bitcoina navode anonimnost te nepostojanje nadzora financijskih institucija, no upravo te karakteristike su na visokoj cijeni za pojedince koji sudjeluju u utaji poreza, pranju novca ili kupoprodaji različitih ilegalnih dobara. Razumljivo je da su mnogi građani izgubili povjerenje u financijske institucije smatrajući ih odgovornima za izbijanje financijske krize. To se naročito odnosi na mlađu populaciju, koja je tradicionalno spremnija prihvatiti tehnološke inovacije, u što možemo ubrojiti i sam bitcoin. Promatičnost bitcoina već se ukazala u slučaju Silk Roada, internetskoga crnog tržišta na kojem se bitcoinima plaćalo gotovo sve, od heroina i sintetičkih droga do automatskog oružja i kontakata plaćenih ubojica. Transakcije su naravno anonimne i bez nadzora institucija. 

Virtualni investicijski fond

Piramidalna bitcon prevara

Američke vlasti su potkraj 2014. izvijestile javnost o prvom slučaju bitcoin piramidalne prijevare. Počinitelj Trendon Shavers (32) suočen je s dvije optužnice prema kojima mu prijeti ukupno 40 godina zatvora, mora pltiti i 40 milijuna dolara globe. Shavers je osmislio prijevaru koja mu je, prema navodima tužiteljstva, omogućila prikupljanje 700 tisuća BTC-a, što je tada iznosilo sedam posto ukupne količine bitcoina na tržištu. Ovaj prevarant, na bitcoin forumima poznatiji kao Pirateat40, osmislio je digitalni hedge fond koji je investitorima obećavao isplate do sedam posto tjednog prinosa. Održivost tako velikodušnih isplata obrazlagao je svojom ulogom preprodavača u velikim otkupljivanjima BTC-a ispod radara. Skorim razvojem fonda Bitcoin Savings and Trust određen je minimalni početni ulog od 100 BTC-a, s tim da je ulagačima dozvoljeno reinvestiranje dobiti. Uskoro je tjedni prinos na ulaganje pao na svega 3,9 posto, da bi u kolovozu 2012. godine, prema navodima optužbe, Shavers počeo s povlaštenim isplatama preostalih sredstava prijateljima te dugodišnjim ulagačima fonda. Protiv Shaversa su podignute optužnice za telekomunikacijsku prijevaru (wire fraud) te prijevaru u trgovini vrijednosnim papirima(securities fraud).