Prije nekoliko mjeseci autoru ovih redaka požalila se jedna kolegica prepričavši svoja iskustva nakon što joj je računalo napao neki ozbiljan virus i srušio cijeli operativni sustav.

Svi podaci i dokumenti bili su nepovratno izgubljeni što ju je posebno frustriralo. Na kraju je rekla: “zamisli, svi kojima sam ispričala svoje muke s računalom rekli su mi ‘pa zar nisi napravila backup (sigurnosnu kopiju)?’ Ispada da svi rade sigurnosne kopije, samo ja to nisam napravila”, zaključila je kolegica svoju ispovijest.Njezina priča nije jedinstvena. Prosječni mali korisnik računala bar se jednom susreo s padom operativnog sustava ili nekim hardverskim kvarom koji su onemogućavali pristup ponekad vrlo važnim podacima. Ako prije nije napravljena preslika cijelog računala, a mapa My Documents nije spremljena na neki vanjski medij poput CD-a, DVD-a, vanjskog tvrdog diska ili memory sticka, svi dokumenti na kojima ste možda i godinama radili bit će zauvijek izgubljeni. No, o potrebi čuvanja podataka rijetki razmišljaju, iako bi to trebala biti jedna od osnova korištenja svakog imalo ozbiljnijeg korisnika računala. O potrebi sigurnosnog pohranjivanja poslovnih podataka različitih tvrtki, neovisno o njihovoj veličini, ne treba posebno trošiti riječi.

Iste podatke na tri mjesta
O problematici sigurnosne pohrane podataka za Poslovni dnevnik svoja su mišljenja iznijeli trojica stručnjaka zagrebačkog Sveučilišnog računskog centra, poznatijeg pod nazivom Srce. O slučaju kolegice s početka priče Damir Glavač, voditelj intraneta Srca, tvrdi da nije nimalo neobičan. “Po mojem mišljenju i iskustvima, mali računalni korisnici imaju vrlo nisku svijest o potrebi sigurnosne pohrane podataka. O tome počnu razmišljati tek kada im se dogodi neki kvar na tvrdom disku ili im se sruši operativni sustav. Tek je takav događaj okidač za razmišljanje o sigurnosnoj pohrani. Međutim, samo učinjena preslika računala može uštedjeti mnogo truda ako se dogode problemi”, smatra Glavač. Za čuvanje podataka koristi se preko 20 različitih medija, ali najpoznatiji su magnetska traka, magnetski diskovi, optički diskovi (čuveni CD-i i DVD-i) te flash memorije poput USB stickova ili memorijskih kartica. No, nisu svi mediji pogodni za sve korisnike, pojašnjava Saša Drnjević, administrator sustava za sigurnosno pohranjivanje i spremišne mreže. “Još uvijek najpouzdaniji medij za pohranu podataka je magnetska traka za koju većina ljudi misli da već odavno ne postoji. Međutim, tehnologija magnetske trake znatno je uznapredovala tijekom godina.

Na magnetsku traku moguće je spremiti nominalno 800 GB podataka, uz kompresiju i dvostruko više, pa je stoga mnogo više pogodna za velike korisnike koji trebaju pohraniti velike količine podataka. Osim toga, odnos cijene i količine podataka koji se mogu spremiti na magnetsku traku je najprihvatljiviji od svih ostalih medija”, rekao je Drnjević. O pouzdanosti i trajnosti zapisanih podataka na magnetskoj traci nešto je više rekao Dobriša Dobrenić, pomoćnik ravnatelja Srca i predstojnik sektora za računalne sustave. “Prema jednoj službenoj američkoj studiji, trajnost podataka na široko korištenim CD-ima i DVD-ima je svega nekoliko godina, dok su na magnetskoj traci podaci čitljivi i do 70 godina”, kazao je Dobrenić. Kada već spominjemo CD i DVD, Drnjević smatra da im je glavni nedostatak velika osjetljivost na fizička oštećenja, posebno DVD diskova koje sugovornici Poslovnog dnevnika stavljaju na začelje preporučljivih medija za sigurnosnu pohranu podataka. “Običnim korisnicima bih preporučio da CD-e i DVD-e sa svojim dokumentima, fotografijama ili glazbom čuvaju na tamnom i suhom mjestu. Osim toga, podatke s CD-a i DVD-a trebalo bi ponovno zapisati na novi disk barem jednom godišnje ako želite biti sigurni u njihovo očuvanje”, rekao je Drnjević. “Memorijske kartice i USB stickovi imaju solidan kapacitet, a i cijena im je sve prihvatljivija. No, određeni nedostatak im je što traže vrlo pažljivu upotrebu prilikom rada. Međutim, trenutno se ne može sa sigurnošću govoriti o njihovoj pouzdanosti i trajnosti pohranjenih podataka na njima jer se radi o relativno novoj tehnologiji.

No, svakako su flash memorije vrlo zanimljive za male korisnike i u budućnosti“, smatra Dobrenić. S druge pak strane, vanjski tvrdi diskovi zanimljivi su zbog velikog kapaciteta, no osjetljivi su na magnetsko polje i vlagu, a u slučaju kvara kućišta ne možete pristupiti podacima s eksternog diska, iako je potpuno ispravan”, dodao je Saša Drnjević. No, ne postoji univerzalni recept koliko često treba seliti podatke s jednog medija na drugi kako bi ih se sigurno očuvalo. “To ipak ponajviše ovisi o tome koliko su vam pohranjeni podaci važni. Vrlo važne podatke, logično, treba osvježavati mnogo češće”, rekao je Dobriša Dobrenić. Damir Glavač smatra da su podaci sačuvani tek kada su pohranjeni na barem tri različita mjesta. Jedan od vrlo zanimljivih načina sigurnosne pohrane je slanje podataka na besplatne internetske servise koji nude spremanje podataka, savjetuje Glavač. Takvi servisi koriste više razina redundancije (isti podaci spremljeni na nekoliko različitih načina i mjesta), pa su stoga vrlo sigurni za prosječnog korisnika. U slučaju potrebe svoje podatke jednostavno skinete s internetskog servisa, rekao je Glavač. Sveučilišni računski centar trenutno priprema upravo jednu takvu uslugu spremanja podataka koju namjerava ponuditi akademskoj zajednici, dodao je pomoćnik ravnatelja Dobrenić. “Dio potrebne opreme imamo od prije, nešto smo nabavili nedavno, pa se nadamo da bi ta usluga mogla zaživjeti do kraja ove godine”, pojašnjava Dobrenić.

Zastarijevaju i čitači podataka
O budućim trendovima u sigurnosnoj pohrani podataka naši sugovornici tvrde da je samo jedno sigurno: magnetska traka i dalje će biti dominantan medij pohrane podataka za velike korisnike. Što se tiče malih korisnika, brzi napredak informatičke tehnologije stvara dvije vrste problema: prvi, manji problem je zastarjelost medija i uređaja za čitanje podataka s tih medija, a drugi, veći, je zastarijevanje određenih formata u kojima se danas pohranjuju podaci. Rješenje za oba problema, slažu se stručnjaci Srca, je u praćenju tehnologije i selidbi podataka s jednog medija na drugi suvremeniji i pritom uvijek napraviti tri kopiju i onda ih čuvati na sigurnom mjestu.

standardi

Arhivtrezor upozorava na nebrigu o arhivi
Tvrtka Arhivtrezor bavi se arhiviranjem i pohranom podataka, između ostaloga i u digitalnom obliku. Direktor Damir Stajčić tvrdi da je svijest o sigurnosnoj pohrani podataka kod tvrtki jednako niska kao i kod običnih korisnika. “Kvaliteta pohranjivanja podataka kod hrvatskih tvrtki dosta varira. Bankarski sektor izuzetno kvalitetno pohranjuje podatke prema svim sigurnosnim standardima, Za razliku od banaka veoma malo pažnje čuvanju podataka se posvećuje u malim i srednjim poduzećima, koja uglavnom podatke snimaju na digitalne medije ili na serverske diskove i to sve čuvaju u poslovnom prostoru”, rekao je Stajčić.

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje

važno

Stručnjaci SRCA preporučuju
Na vrhu top liste najboljih medija je magnetska traka u kazeti, njezina je trajnost 70 godina i lako ju je skladištiti jer je otporna na vlagu. Za razliku od nje CD i DVD puni mana kao vrlo neotporni na oštećenja, a obzirom na to da podatke treba “seliti” i ponovo pržiti svakih nekoliko godina cijena takve pohrane stalno raste. Nadalje pri procjeni koji medij odabrati treba znati da će zastarijevati i uređaji za čitanje podataka s tih medija. Rješenje tomu je praćenje tehnologije i stalno seljenje podataka na nove medije, kako se oni pojavljuju. Sve podatke treba pohranjivati na najmanje tri mjesta.