Competitive intelligence (CI) menadžerska je disciplina prikupljanja i analize podataka u svrhu donošenja pravovremenih poslovnih odluka koje će biti povoljne za kompaniju. Uz medijske natpise o ovoj temi često se veže i riječ špijunaža.

Mislav Jurišić s Hrvatskog instituta za tehnologiju, s kojim smo razgovarali o temi CI-a, kaže kako ova disciplina nastala u drugoj polovici 20. stoljeća svoju popularnost doista zahvaljuje vojno-obavještajnom miljeu iz kojeg su preuzete brojne analitičke tehnike. “Snaga ove discipline je upravo u sustavnom pristupu prikupljanja i analize informacija koje se nalaze izvan tvrtke. Ta sustavnost omogućava važnu karakteristiku – pravovremeno ili rano upozoravanje na neobične situacije ili događaje koji mogu predstavljati priliku ili prijetnju vašem poslovanju”, kaže Jurišić. Napominje kako izvori mogu biti ljudski ili publicirani. Primjeri publiciranih izvora bile bi marketinške studije, baze podataka, mediji i slično. S druge strane primjeri ljudskih izvora bili bi bivši ili sadašnji zaposlenici konkurentskih tvrtki, dobavljači, kupci, regulatorna tijela, analitičari koji prate industriju i ostali. Upravo u ovom dijelu pokreće se priča o špijunaži koju mediji tako često spominju. Naime, pri spominjanju izvora iz konkurentske tvrtke, do kojih je najčešće teško doći jer se štite poslovne informacije, logično je da je jedan od mogućih puteva, špijunaža konkurentskih pothvata kako bi se osigurala konkurentnost vlastite kompanije.

“Za legitimitet CI aktivnosti ključno je pridržavati se etičkih i zakonskih načela, prije svega u prikupljanju, ali i u analizi, da ne bi došlo do zloporabe u smislu krivog predstavljanja, nasilnog oduzimanja informacija, ucjenjivanja, potplaćivanja i sličnih neetičnih, ali i nezakonitih radnji”, kaže Jurišić. Objašnjava kako je bitno doći do informacija a da se ne prijeđu određene granice. “Prikupljanje informacija iz publiciranih i ljudskih izvora zahtijeva vrlo različite vještine. Usporedimo samo s jedne strane vještine potrebne za analizu patentnih baza kako bi se procijenili budući koraci konkurentske tvrtke, a s druge strane vještine potrebne za ciljano prikupljanje informacija o konkurentu i njegovim namjerama tijekom najvećega svjetskog sajma u vašoj industriji. Da biste razumjeli ovo posljednje, pokušajte od nepoznate osobe na neagresivan i neupadan način, organiziranim i planiranim razgovorom doći do nekih osobnih podataka (npr. broj cipela, djevojačko prezime punice i sl.) a da s druge strane nemate nakostriješenog sugovornika”, kaže Jurišić. Osim pitanja izvlačenja informacija bitan je i faktor vremena. Nastranu dobre kvalitete informacija i njihove analize, sama informacija neće puno vrijediti ako se ne primjeni u pravom trenutku. Tako će slabo konkurirati na primjer mobitel HTC novoj verziji iPhonea ako unatoč informacijama o odlikama novoga Appleova uređaja nije na vrijeme reagirao i izbacio neku svoju noviju verziju uređaja koji će konkurirati iPhoneu na tržištu.

Primjer taksi službe
Jurišić napominje kako je bitno odrediti i ključna pitanja koja se određuju na osnovi odluka koje kompanija namjerava donijeti u nekom skorom vremenu, konkurentskih poteza i planova, situacija koje su nas u prošlosti zatekle ili bi nas mogle zateći. “Recimo da se radi o monopolnoj poziciji taksi-službe u gradu Zagrebu u vrijeme dok nije bilo konkurencije. Vjerujem da se možemo složiti da je jedno od mogućih iznenađenja pojava konkurencije. Koji je najraniji trenutak kad je problem mogao biti detektiran? Što se od tada do stvarnog ulaska na tržište moglo sve napraviti i pripremiti”, spominje Jurišić. Upravo zbog toga, kaže, treba dodatno naglasiti da svrha CI nije pribaviti informaciju, nego ju interpretirati u kontekstu konkretne poslovne odluke. Stoga su izvori informacija samo jedna od karika u lancu cijelog CI procesa. Ako toga nismo svjesni, od naših ćemo analitičara tražiti do unedogled dodatne informacije, a nećemo dobiti kvalitetnu interpretaciju.

CI nesvjesno koriste svi
Kada je o tvrtkama riječ, prema rezultatima istraživanja samo 10 posto njih ima odjele za CI, no i bez stručnih odjela koriste se analizama podataka u svakodnevnom poslovanju.“Teško je generalizirati, međutim smatram da na neki način, svjesno ili nesvjesno, CI koristi svatko u poslovnom i u privatnom životu. Na kojoj razini, koliko kvalitetno i efikasno drugo je pitanje. Zamislite situaciju čovjeka koji traži posao. S jedne strane problemu se može prići sa stajališta isključivog javljanja na oglase, a s druge strane može se raditi na razvoju osobne mreže kontakata kroz koju ćemo prije objave oglasa doznati da će određeno mjesto biti upražnjeno ili uvedeno kao novo te nam to omogućava određene proaktivne i konstruktivne radnje”, govori Jurišić. Napominje da kada je riječ o tvrtkama, prema rezultatima istraživanja, samo 10 posto njih ima odjele za Competitive intelligence.

Analiza Poslovnog dnevnika

Vijest o forumu Invest in Croatia
Sa stajališta države svakako je poželjno znati tko ulaže, zašto, kako mu se to uklapa u dugoročne planove, na temelju kojih pretpostavki je odlučio ulagati, što ga može navesti da odustane od ulaganja i slična pitanja ovisno o kriterijima onoga koji odlučuje.

Podravka preuzima brend Bobi
Prilikom preuzimanja tvrtke ili brenda poželjno je znati sinergijske učinke spajanja, eventualne promjene u vanjskom okruženju za tu kategoriju proizvoda koji mogu utjecati pozitivno ili negativno na budućnost pozicije naše tvrtke i slično.

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje

Vijest o gradnji klaonice u Belju
Kod kapitalnih ulaganja važno je imati dobru sliku u kakvu srednje do dugoročnu budućnost kao kompanija ulažemo određenom investicijom, koje regulatorne prepreke će postojati tijekom određenog razdoblja, pretpostavke o potrošnji i kupcima tih naših proizvoda i sl.