Ovog ljeta u Londonu je izgorio neboder Grenfell koji je energetski obnovljen 2016. godine. Zbog lošeg odabira izolacijskih materijala požar se munjevito raširio i živote je izgubilo 80 ljudi.

Tim povodom i u susret konferenciji ‘Pametni gradovi’ gdje će jedna od tema biti zaštita od požara u zgradama, razgovarali smo s prof. dr. sc. Ivanom Banjad Pečur, redovitom profesoricom s Građevinskog fakulteta i jednom od vodećih stručnjaka u Europi za zaštitu od požara.

Nedavna londonska tragedija i veliki požar u neboderu Grenfell u kojem je smrtno stradalo više od 80 ljudi skrenuli su pozornost na nedovoljnu svjesnost o ulozi koju materijali na fasadi mogu imati u slučaju požara. Jesmo li što naučili iz ovoga i kako spriječiti ovakve tragedije?

Kada govorimo o ekstremnim djelovanjima na građevine kao što su požar, potres ili poplava, koje je teško predvidjeti, povijest je pokazala da treba doći do, na žalost, usudili bi se reći onog najgoreg da bi se ‘stvari’ pokrenule. Ovaj je požar pokrenuo rasprave u svim zemljama EU-a.

Tako i mi sada govorimo o ulozi fasada na širenje požara nakon što se ljetos prema još uvijek neslužbenim izvješćima zbog odabira gorivih izolacijskih materijala na fasadi požar munjevito raširio na cijelu zgradu za samo desetak minuta.

Osim gorivog materijala dodatni faktor brzog širenja u takozvanim ventiliranim fasadama predstavlja upravo sloj zraka koji ventilira između završnog sloja i same zgrade, pa se požar zbog efekta dimnjaka jako brzo vertikalno proširio iz stana u kojem je nastao na cijelu zgradu. Dodatno prema medijskim navodima, u projektu obnove fasade za završnu oblogu naknadno su izabrani paneli koji imaju lošiju otpornost na visoke temperature a sve zbog financijske uštede.

Znači li to da je tema energetske obnove zgrada usko povezna uz zaštitu od požara?

U cilju štednje energije u zgradama, povećava se debljina izolacijskog sloja koja je danas najmanje dvostruko veća u odnosu na onu uobičajenu krajem prošlog stoljeća, čime se povećava ukupno požarno opterećenje. Pogotovo ukoliko se ugradi goriva toplinska izolacija jer su u slučaju požara povećava opasnost od širenja požara po fasadi na ostatak zgrade te njegov brzi prijenos na ostatak zgrade. Zbog svega toga posljednjih 10-ak godina u fokusu znanstvene i stručne javnosti je ponašanje fasadnih sustava u požaru.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Je li katastrofa poput ove u Londonu moguća u Hrvatskoj?

Ako se poštuje regulativa, ne. U Hrvatskoj uporaba gorivih materijala u visokim zgradama, a to su zgrade više od 22 metara, nije dozvoljena. Dakle, ako bi projektanti poštovali regulativu, a izvođači se držali projekta, ovakav požar se ne bi mogao dogoditi u Hrvatskoj.

No, praksa je pokazala da se često prilikom izvođenja fasada, odstupa od projekta i ugrađuju rješenja s jeftinijim materijalima koji nisu dobri kada se radi o visokim požarnim temperaturama.

No, nedavno je izbio požar na zagrebačkom studentskom domu koji je godinu prije toga bio energetski obnovljen. 

Ne ulazeći u detalje projekta i izvođenja energetske obnove studentskog doma Cvjetno naselje, svakako se požar ne bi tako brzo proširio da se poštovala danas važeća regulativa izmijenjena 2015. godine. To se, prije svega, odnosi na ugradnju protupožarnih barijera od negorivog materijala koje bi svakako usporile širenje požara do intervencije vatrogasaca. Na sreću, požar se dogodio tijekom dana, kada je većina studenata bila izvan zgrade i nitko nije stradao direktno. Pitanje je što bi bilo da se dogodio noću.

Kako energetska obnova izgleda u praksi, kakve slučajeve bilježimo?

Za razliku od novih, problem se može pojaviti kod energetske obnove postojećih zgrada, zato što takvi projekti ne prolaze postupak ishođenja građevinske dozvole, pa ih ne kontrolira nadležna inspekcija zaštite od požara. Kada se radi o zahtjevima za fasadne sustave, pravilnik iz 2015. godine je prilično složen i s premalo grafičkih prikaza uobičajenih u tehničkoj praksi. Pored toga dileme o potrebi da se zahtjevi za fasade razrađuju na razini idejnog ili izvedbenog projekta vode se među projektantima, ali i nadležnim inspekcijskim tijelima. Nadalje, projektanti i izvođači nemaju dovoljno iskustva s takvim načinom izvedbe pročelja. Sve su to razlozi koji često dovode do različitih, pogrešnih interpretacija ili, u krajnjem slučaju, i do ignoriranja propisa.

U cilju jasnijeg i nedvosmislenog prikaza svih detalja izradili smo priručnik za projektiranje i izvođenje pod nazivom ‘Zaštita pročelja zgrada u požaru’. Pored doc.dr.sc. Marije Jelčić Rukavine i mene autor je i Milan Carević, predavač na poslijediplomskom specijalističkom studiju požarnog inženjerstva na građevinskom fakultetu.

Što je sa školama, vrtićima gdje boravi veći broj djece ili domovima za starije i nemoćne, bolnicama? Koliko su takve ustanove sigurne kada govorimo o zaštiti od požara?

Požarno inženjerstvo se intenzivno razvija u posljednjih 20-ak godina. Kao posljedica istraživanja mijenja se i postrožuje regulativa u ovom području. No, iako smo u nekim segmentima regulative napredni, još uvijek ima prostora za razvoj. Primjerice još uvijek nisu izrađene smjernice za projektiranje zaštite od požara škola, vrtića, staračkih domova i sl. i za takve vrste zgrada se primjenjuju tzv. priznata pravila tehničke prakse, najčešće austrijska i američka.

Većina spomenutih zgrada u vašem pitanju je izgrađena prije 20 ili više godina, što znači da su projektirane i izgrađene prema tadašnjoj regulativi koja je vodila računa o zaštiti od požara, ali ne toliko koliko je definira današnja. Možemo zaključiti da su zgrade projektirane i izgrađene prema regulativi koja je trenutno na snazi sigurnije u odnosu na one starije zgrade kada govorimo o zaštiti od požara.

Efikasna i brza evakuacija u takvim je zgradama svakako bitna. Kako tu stojimo u Hrvatskoj?

Naravno, jako je bitna. Usudila bih se reći da je segment evakuacije u Hrvatskoj podcijenjen. Prema našem zakonu, u takvim se zgradama vježbe evakuacije moraju provoditi jednom u dvije godine, u nekima i jednom godišnje. No postavlja se pitanje koliko se te vježbe zaista provode iako su one dobra provjera svih sustava zaštite. Takvim vježbama izbjeći će se primjerice situacija da sustav alarmiranja nije radio eto baš u slučaju požara.

Koliko je naša legislativa usklađena s europskom? Što bi se, prema vašem mišljenju, još trebalo i moglo učiniti?

Nažalost regulativa u europskim zemljama vezana uz zaštitu od požara nije usklađena i svaka je zemlja radila zakone i propise zasebno.

Taj problem je prepoznala i Europska komisija i upravo na njihovu inicijativu ovaj se tjedan održao sastanak na kojem su bili prisutni predstavnici svih članica, a koji predstavlja prvi korak ka izradi zajedničke europske strategije za zaštitu od požara u zgradama. Što se hrvatske regulative tiče mi smo se dobrim djelom ugledali na austrijsku regulativu koja je jedna od najnaprednijih. Čak smo u nekim segmentima otišli i korak dalje. No, još uvijek postoji veliki prostor za njeno poboljšanje.

Interesantno je da je regulativa u Hrvatskoj ispred stručnog znanja. Možete li to malo pojasniti?

U Hrvatskoj su po pitanju zaštite od požara nedovoljno educirani svi ili gotovo svi sudionici u procesu gradnje i održavanja zgrada od investitora, projektanta, nadležnih institucija. I tu svi zajedno moramo uložiti dodatne napore. Na sveučilišnim tehničkim fakultetima se jako malo, a na nekim nimalo, ne uči o ovoj temi, iako u procesu gradnje u dijelu zaštite od požara sudjeluju različite struke kao što su arhitekti, građevinari, strojari, elektrotehničari.

Zato ste vi na građevinskom fakultetu u Zagrebu pokrenuli poslijediplomski studij.

Upravo tako. Pokrenuli smo poslijediplomski specijalistički studij požarnog inženjerstva u trajanju od jedne godine a kojeg mogu upisati oni koji su završili sveučilišni studij iz grupacije tehničkih fakulteta.

Možete li nam malo približiti pojam požarnog inženjerstva?

Mi požare u zgradama nikako ne možemo spriječiti. Ali ono što možemo jeste rizik od požara svesti na najmanju moguću mjeru, odnosno ako se on i dogodi da se rizik za ljude, imovinu i okoliš primjenom inženjerskih metoda svede na najmanju moguću mjeru. Pojednostavljeno rečeno upravo je to ono što program ovog studija obuhvaća. Do kraja listopada svi zainteresirani se mogu prijaviti na ovaj studij. Daljnjim razvojem regulative i trendova na tržištu, potrebe za ovakvim kadrovima će rasti.

Nedavno ste na jednom predavanju naglasili da je u požaru češći ubojica dim nego sama vatra.

Tako je. Zato je iznimno bitan izbor građevinskih materijala jer ti materijali u požaru mogu emitirati ogromne količine toksičnih plinova koji su najčešće ubojice i mogu otežati odnosno spriječiti uspješnu evakuaciju.

Energetske obnove zgrada donose značajne benefite i po uštedu energije, a samim time i novca.

Gotovo 600 višestambenih zgrada i više od 200 obrazovnih institucija trebalo bi do kraja sljedeće godine biti energetski obnovljeno uz potporu europskih fondova. Nadalje, jedinice lokalne samouprave financiraju takve projekte iz vlastitih sredstava što pokazuje da je trend energetskih obnova zgrada postao masovan.

Praksa je pokazala da se nakon energetske obnove količina potrošene energije prepolovljuje, odnosno uštede su ogromne. Takvi su projekti i pokretači gospodarske aktivnosti, otvaraju se radna mjesta, ali nikako u takvim projektima ne smijemo raditi greške i povećavati rizik od požara. Zato prilikom obnove moramo voditi računa i o zaštiti od požara budući da ovisno o vrstama materijala koje u takvim projektima koristimo rizik od požara može biti povećan. Posebnu pažnju moramo posvetiti kod obnove zgrada javne namjene kao što su škole i bolnice.

Imate li podatak kolike su štete u Hrvatskoj nastale od požara u zgradama?

Sigurno su jako velike, ali ne smijemo gledati požare samo kroz prizmu direktne financijske štete. Požari imaju puno šire negativne posljedice – ugrožavaju živote, zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš, a da ne spominjemo negativan gospodarski utjecaj od gubitaka radnih mjesta, nemogućnosti obavljanja djelatnosti koje su se u tim zgradama obavljale itd.

Što donose stručna ispitivanja u građevinskom sektoru?

Tehnologije idu naprijed velikom brzinom, razvijaju se novi materijali, ali mi danas nažalost nemamo dovoljno znanja i iskustva kako se takvi materijali ponašaju na zgradama ukoliko se u njima dogodi požar jer su takva ispitivanja jako skupa.

Mi smo prije tri godine u laboratoriju nedaleko Zagreba proveli međunarodno znanstveno ispitivanje fasada u požarima, simulirajući realne uvjete. Partneri na tom projektu bile su znanstvene institucije iz Švedske i Slovenije, a uz podršku udruženja Fire Safe Europe.

Što je ispitivanje pokazalo?

Da izolacijski materijali na fasadnim sustavima imaju jako veliki utjecaj na širenje požara od mjesta nastajanja na ostale dijelove zgrade. Upravo su ta ispitivanja doprinijela razvoju hrvatske regulative za zaštitu od požara koje smo dodatno pojasnili u priručniku.v