RBI je, kako navodi EQS News, zaključno s 20. srpnja u 9:30 primila izjave 55,50 posto svih dionica Addika, što predstavlja povećanje od nedavno zabilježenih 55.32 posto.

Brojčano, riječ je o 10,703.509 dionica Addika, uključujući 1,878.167 dionica u vlasništvu Alta Grupe. RBI je ovime dodatno ojačao svoju poziciju i premašio minimalni prag od 55 posto koji je postavio kao uvjet za uspješnost ponude.

Stabilna potpora RBI-u

Spomenimo kako do sada nije zaprimljen nijedan zahtjev za povlačenje ponuda unatoč zakonskoj mogućnosti povlačenja prihvata radi povećanja ponude NLB-a 24. lipnja. Rok za prihvaćanje ponuda završava 29. srpnja u 17 sati. U isto vrijeme, Nova Ljubljanska banka (NLB) objavila je da je primila podršku nekih od vodećih ulagača. Naime, nakon nedavne objave Brandes Investments Partnersa da namjerava ponuditi svoje dionice u okviru NLB-ove ponude za preuzimanje i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) javno je potvrdila da će u NLB-ovu ponudu uključiti svoj cjelokupni udio od 8,4 posto u Addiko banci.

Dodatnu podršku NLB-ovoj ponudi dao je i Johannes Proksch, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Addiko banke, koji je također odlučio ponuditi svoje dionice Addika u okviru NLB-ove ponude, a jučer se ponudi NLB-a pridružio i Wellington Management sa svojih 5,7 posto dionica.

“Odluke dvaju institucionalnih dioničara Addiko banke predstavljaju snažnu potvrdu kvalitete NLB-ove ponude i njezinih prednosti za dioničare, uključujući atraktivnu premiju od 39,6 posto u odnosu na konkurentsku ponudu. Kako se očekuje daljnja podrška vodećih institucionalnih ulagača, važno je istaknuti da dioničari Addiko banke koji su već prihvatili konkurentsku ponudu mogu opozvati svoju izjavu o prihvatu do četvrtka, 23. srpnja 2026. u 17 sati te svoje dionice umjesto toga ponuditi u okviru NLB-ove ponude”, priopćili su iz NLB-a.

No, bez obzira na spomenute recentne podrške, NLB neće moći prikupiti ciljani udjel. Upravo zato, neslužbeno se može doznati da će NLB na svaki način pokušati osporavati (pravnim putem) sad već izvjesnu pobjedu RBI-a i Alta Grupe u akvizicijskom ratu za Addiko. S druge strane, iz bankarskih krugova može se čuti kako Europska središnja banka želi brzo rješenje ovog problema. Uspjeh RBI-a time bi i njima sklonio “vrući krumpir” sa stola i ne bi otvorio potencijalni novi u Hrvatskoj gdje je još uvijek itekako dvojbeno treba li NLB grupu zbog neriješenih problema iz prošlosti “pripuštati” na tržište.

Zbog toga smo odaslali pitanja Hrvatskoj narodnoj banci o tome kako bi se postavio u toj hipotetskoj situaciji, no odgovor do zaključenja ovog broja nismo dobili. U jednom od ranijih istupa, HNB se ogradio da ne želi komentirati aktualne postupke, ali je u prvi plan isturio ulogu Europske središnje banke čija bi u ovom slučaju trebala biti zadnja s obzirom na to da je NLB, rekli su, okarakteriziran kao značajna kreditna institucija te ga stoga izravno nadzire ECB. Neslužbeno, ECB će prije eventualnog donošenja konačne odluke prethodno zatražiti mišljenje Hrvatske narodne banke.

Spor dug tri desetljeća

Spor, inače traje više od tri desetljeća. Naime, godine 1994. Slovenija je restrukturirala nekadašnju Ljubljansku banku tako da je većina – ali ne i sva – aktiva banke i dio njezine pasive prenesena na novu banku – Novu Ljubljansku banku.

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Sredinom 1990-ih dvije hrvatske banke (Zaba i PBZ) pokrenule su četrnaest parničnih postupaka pred hrvatskim sudovima protiv stare Ljubljanske banke i banke podnositeljice zahtjeva tražeći povrat sredstava koja su te hrvatske banke isplatile na ime stare devizne štednje hrvatskim državljanima koji su prvotno položili svoju štednju u “staru” Ljubljansku banku – Glavnu filijalu Zagreb. Potraživanja banaka tužiteljica premašila su 460 milijuna eura.

Podsjetimo, prije dvije godine, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) koju je tada vodio aktualni guverner Žigman, pozitivno se očitovala o ulasku NLB-a na hrvatsko leasing tržište putem preuzimanja Mobil Leasinga.