Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je financijska izvješća za prvi kvartal, koja su, zahvaljujući povećanoj cijeni sirove nafte, pokazala pozitivan krajnji rezultat unatoč izuzetno teškim uvjetima poslovanja. Prihodi od prodaje u razdoblju od siječnja do ožujka pali su za 8,4 posto unatoč porastu cijene sirove nafte, koji je bio posebno izražen u ožujku, prvenstveno zbog prirodnog pada prometa.

Rast EBITDA-e

Kada je riječ o profitabilnosti, pokazatelj EBITDA porastao je za 29 posto na 11 milijardi dinara, dok je neto dobit skočila za 87 posto na 2,8 milijardi dinara. Udio NIS-a u ukupnom tržištu pao je na 57 posto, a prije nego što je prijetnja američkim sankcijama stupila na snagu, iznosio je oko 80 posto. I udio na maloprodajnom tržištu počeo je značajnije padati, pa je u kvartalu iznosio 43 posto u usporedbi s razdobljem prije krize kada je NIS točio polovicu goriva u maloprodaji, pišu analitičari Momentuma. Zbog rata u Iranu, u ožujku je zabilježen snažan rast potrošnje goriva (akumulacija zaliha) od oko 15 posto, posebno u maloprodaji, što NIS nije mogao još bolje monetizirati zbog otežane naplate na benzinskim postajama.

Kvantitativno, prerada u Rafineriji smanjena je za četvrtinu zbog poznatih okolnosti, dok je ukupni promet naftnih derivata pao za oko 18 posto. Proizvodnja je bila nešto veća u odnosu na prošlu godinu i dosegla je 44 posto smanjenog obujma prerade. U uvjetima normalnog rada Rafinerije, NIS je prerađivao tek nešto više od petine domaće proizvedene nafte. Zbog trenutne situacije u kojoj se tvrtka nalazi, došlo je do znatnog razduživanja, pa je ukupna zaduženost prema bankama smanjena s 540,4 milijuna eura prošle godine na 373,7 milijuna eura krajem ožujka tekuće godine. Dionice NIS-a nisu trgovane na Beogradskoj burzi od siječnja prošle godine, a prošli mjesec američki OFAC prihvatio je Molov zahtjev za preuzimanje kontrolnog udjela, a rok za sklapanje transakcije produljen je do 22. svibnja ove godine. Ako se transakcija o kupnji ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) uspješno provede, Mol planira dugoročno upravljati rafinerijom, izjavila je mađarska tvrtka za Forbes Srbija.

“Rafinerija Pančevo ima vrlo važnu stratešku ulogu u osiguravanju stabilne i kontinuirane opskrbe energijom. Cilj Mola je dodatno ojačati sigurnost opskrbe u Srbiji i regiji, a istovremeno iskoristiti sinergije između rafinerija”, izjavio je Mol nedavno kao odgovor na pitanja Forbesa. Kažu da se “pregovori nastavljaju u skladu s prethodno potpisanim osnovnim ugovorom”. Dodali su da su pregovori u skladu s propisima o sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i EU.

“Za dovršetak transakcije, između ostalog, potrebna je suglasnost OFAC-a, kao i nadležnih tijela Republike Srbije”, naveli su u odgovorima iz tvrtke Mol.

Misterij pregovora

Da nije tako, kako je izjavila ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović proteklih dana i njezino obraćanje domaćoj javnosti, bilo u medijima ili na društvenim mrežama, gotovo ništa se ne bi znalo o pregovorima za novog vlasnika NIS-a, ali resorna ministrica svakodnevno servira neke informacije i time općenito stvara još veću zbrku. Pregovori se, kako kaže, vode paralelno, s jedne strane Mol pregovara s ruskim vlasnicima većinskog paketa NIS-a o prodaji, a sa Srbijom o pravima i obvezama koje će novi većinski vlasnik preuzeti ako i kada se sklopi kupoprodajni ugovor.

I dok je za Đedović Handanović to već gotova stvar, očito je da za ostale sudionike, one važnije, nije, pa čak ni za Mol. Međutim, ova tvrtka nije odgovorila na pitanje Forbesa Srbija zašto pregovaraju sa Srbijom o budućim vlasničkim odnosima prije nego što su završeni razgovori s Gazpromom u vezi s kupnjom većinskog paketa dionica.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret