S obzirom na to da je hrvatsko gospodarstvo već godinama u velikim problemima, kompanije kreditima pokušavaju održati svoje poslovanje. Najtraženiji krediti u bankama su zajmovi za obrtna sredstva, a najatraktivniji su oni krediti koje banke nude u suradnji s domaćim institucijama poput Hamag Investa, Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), ili u suradnji sa stranim poput Svjetske banke ili Europske investicijske banke.

"Posebno su atraktivni proizvodi u suradnji s drugim financijskim i institucijama države (EIB, EBRD, HBOR, Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva i mikrokreditiranja, Program razvoja gospodarstva) koji omogućavaju povoljnije uvjete financiranja. Erste banka je potpisala ugovore s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te Ministarstvom gospodarstva o suradnji na projektima financiranja malog i srednjeg poduzetništva", kažu u Erste banci. Naglašavaju da kamatnu stopu subvencionira i Ministarstvo gospodarstva, ali i županije i gradovi uključeni u ovaj projekt. "Sukladno tome, a i trenutačnim tržišnim uvjetima kamatna stopa na ove kredite je vrlo konkurentna i iznosi u prosjeku 3M EURIBOR + 6,5 posto, a uz subvencije koje se kreću od dva do četiri posto, u konačnici za poduzetnika može značiti mogućnost dobivanja kredita s kamatnom stopom od 3 do 4 posto", objašnjavaju u Ersteu. Riječ je o namjenskim kreditima  za kupnju, izgradnju ili uređenje gospodarskih objekata, nabavku opreme, dijelova, financiranja jednog dijela obrtnih sredstava.

Jedan umjesto više kredita
"Ako je riječ o malom gospodarstvu odobravaju se kreditna sredstva od 200.000 do pet milijuna kuna, a ako je riječ o mikrokreditiranju, od 35.000 do 200.000 kuna. Rok na koji se odobravaju krediti kreću se do 10 godina za malo gospodarstvo, uz mogućnost počeka dvije godine. Kada je riječ o mikrokreditima, krediti se odobravaju na rok do pet godina, a uz mogućnost počeka do jedne godine", ističu u toj banci. Kažu da je trend potražnje za kreditima za obrtna sredstva (kratkoročnim i dugoročnim) u segmentu pravnih osoba prisutan već duže vrijeme, uz primjetan nedostatak potražnje za investicijskim kreditiranjem. "Uz to, pravne osobe pokušavaju restrukturirati svoja dugovanja na način da zamjene više kratkoročnih kredita s jednim dugoročnim kreditom. S obzirom na gospodarsko okruženje takav trend je i očekivan", zaključuju u Ersteu. U Privrednoj banci poduzetnici najviše traže kratkoročne kredite – prekoračenja, revolving kredite, okvirne linije za kratkoročne kredite (garancije i akreditive), dugoročne kredite za namjensko praćenje investicija. "Kompanije uzimaju najćešće kredite za obrtna sredstva budući da se u trenutačnoj situaciji gospodarske krize teško naplaćuju od svojih kupaca te im nedostaje likvidnosti za svakodnevno poslovanje. Radi se o kratkoročnim kreditima, dospijeća do godinu dana", kažu u PBZ-u.Hypo banka je u posljednjih šest mjeseci plasirala više od 400 kredita u segmentu poslovanja s pravnim osobama.

Za proizvodne kompanije
"Od tog broja, 80 posto odnosi se na kredite za obrtna sredstva, pet posto na investicijske kredite, a ostalih 15 posto pripada ostalim namjenama. Od ukupno odobrenog iznosa svih kredita, 70 posto je namijenjeno za financiranje obrtnih sredstava, a 8,5 posto za investicije. Svi krediti su uglavnom odobreni u eurima i kamata je vezana za 6M EURIBOR. Trenutačno su najpovoljniji krediti oni koje nudimo u suradnji s HBOR-om (za investicije i likvidnost, gdje su uvjeti povoljniji od komercijalne ponude banaka) i krediti osigurani Hamag garancijom, gdje je kamatna stopa za poduzetnike ispod 5,5 posto", kažu u Hypo banci. Raiffeisen banka poduzetnicima nudi financiranje obrtnih sredstava, dopuštena prekoračenja, financiranje investicija te posebne programe za financiranje malog i srednjeg poduzetništva. Za financiranje obrtnih sredstava RBA nudi kratkoročne kunske kredite, kunske kredie s valutnom klauzulom, devizne kredite koji se koriste jednokratno ili u više tranši do 12 mjeseci.

Nude revolving kredit do 12 mjeseci koji se koristi sukcesivno, u tranšama, a u razdoblju korištenja kredita klijent, povratom svake pojedine tranše kredita, stječe pravo na ponovno korištenje tranši kredita, s time da ukupan iznos neotplaćenih tranši kredita ne može premašiti ugovoreni iznos revolvinga. U ponudi je i srednjoročni kredit do tri godine, a koristi se i za financiranje obrtnih sredstava potrebnih za realizaciju investicije. U Societe Generale Splitskoj banci uz standardne kratkoročne kunske kredite, od sredine 2012. godine u ponudi su srednjoročni krediti u suradnji sa HBOR-om (tzv. Model A++) za kompanije koje se bave proizvodnjom, a temeljem kojeg banka nakon što dobije određenu kvotu za financiranje na aukciji zajedno sa HBOR-om (50:50%) financira klijenta na rok od tri godine uz mogućnost grace perioda do jedne godine.

Kredit s putovnicom
"Tu je bitno naglasiti da kamatna stopa na HBOR-ov dio kredita iznosi 1,8 posto, dok ukupna kamatna stopa banke ovisi o cijeni koju je banka ponudila na aukciji, a vezana je uz referentnu stopu 12M EURIBOR za kredite uz valutnu klauzulu u EUR", objašnjavaju u SG Splitskoj banci u kojoj se najviše traže kratkoročni krediti za obrtna sredstva odnosno za refinanciranje (prologiranje) postojećih kredita. U Hrvatskoj poštanskoj banci kao najatraktivniji proizvod izdvojili su dugoročni kredit za izvoznike – Kredit s putovnicom. "Kredit za izvoznike namijenjen je za kupnju osnovnih sredstava trgovačkim društvima koja ostvaruju minimalno 20 posto inozemnog prihoda od prodaje proizvoda ili usluga, uz rok do 10 godina, poček do dvije godine te konkurentnu kamatnu stopu od 4,75 posto. Kredit s putovnicom dobro je prihvaćen od poduzetnika i potražnja za njim stalno raste", kažu u Hrvatskoj poštanskoj banci.

Turizam

Posebni krediti za adaptaciju i opremanje

Uz kredite za izvoznike u Hrvatskoj poštanskoj banci izdvajaju i kredit za razvoj turističke djelatnosti namijenjen malim i srednjim poduzetnicima za pripremu turističke sezone i pružanje kvalitetnije usluge u turizmu. "Ovaj kredit poduzetnici mogu koristiti za financiranje kupnje, izgradnje ili dogradnje novih kapaciteta, adaptaciju i opremanje turističkih, sportskih i ugostiteljskih kapaciteta, kupnju plovila i opreme u svrhu iznajmljivanja te za obrtna sredstva do najviše 30 posto od iznosa odobrenog kredita", objašnjavaju u HPB-u.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“