Hrvatska posjeduje iznimno bogate geotermalne resurse, ali ih i dalje koristi gotovo simbolično, istaknuto je u ponedjeljak na panel raspravi o obnovljivoj energiji u Hrvatskoj i važnosti geotermalnih izvora, koju je organiziralo Hrvatsko društvo ekonomista (HED).

Predsjednik HED-a Darko Tipurić kazao je da Hrvatska treba fokusiranu strategiju za geotermalnu energiju, s boljim regulatornim i investicijskim uvjetima, navodi su u priopćenju HED-a. “Energetska tranzicija ne čeka nikoga, a administrativna tromost i izostanak natječaja koče investicije koje bi mogle biti motor hrvatskoga gospodarstva”, istaknuo je Tipurić.

Regionalni lideri

Profesorica Ivana Kovač rekla je da Hrvatska ima stvarnu priliku postati regionalni predvodnik u ovom području, ali samo pod uvjetom da investitorima osigura stabilno, predvidljivo okruženje i bitno ubrza administrativne procedure koje danas koče razvoj projekata. “Ključno je povezati regulatorne institucije, energetske kompanije i konzultantski sektor kako bi se ubrzalo donošenje odluka, smanjila kompleksnost postupaka i otvorio prostor za veći investicijski zamah”, kaže Kovač.

Nezavisna konzultantica Sabina Škrtić upozorila je da bez tri ključna poteza neće biti ozbiljnog iskoraka: stabilnih i dugoročnih premija koje priznaju veće troškove geotermalnih projekata, podjele rizika prvog bušenja kroz državne ili EU fondove te uspostave učinkovitog “one-stop-shopa” koji preuzima odgovornost za brzinu i jasnoću postupaka. “Geotermalni resursi su hrvatsko bogatstvo, ali ako država ne otvori vrata investicijama, ostat ćemo promatrači vlastitog potencijala”, izjavila je Škrtić.

Martina Tuschl iz Agencije za ugljikovodike istaknula je da ta agencija intenzivno radi na sustavnom mapiranju geotermalnih ležišta. “Za ubrzanje projekata bit će nužne jednostavnije i jasnije procedure te snažnija koordinacija svih uključenih dionika”, upozorila je Tuschl.

Trenutačno u Hrvatskoj četiri investitora razvijaju geotermalni potencijal za potrebe proizvodnje električne energije, i to na šest istražnih prostora. U proizvodnji električne energije potrebno je osigurati sredstva i programirati financijske mehanizme kojima će se poticati projekti gradnje geotermalnih elektrana jer geotermalna energija omogućuje stabilnu proizvodnje električne energije – 24/7.

Hrvatska geotermalnom energijom može ostvariti veliki razvojni iskorak, no samo ako se hitno provedu ključne regulatorne i administrativne reforme, uključujući jasnije i kraće procedure, stabilan i predvidljiv okvir za ulaganja uz podjelu rizika te jaču koordinaciju svih nadležnih institucija kako bi se potencijal pretvorio u konkretne projekte i mjerljive rezultate. U protivnom će Hrvatska i dalje sjediti na toploj vodi, ali bez stvarne koristi, kažu iz Hrvatskog društva ekonomista.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Ohrabrujući početak

Prvi rezultati su ohrabrujući – bušenja su odrađena tijekom ove godine, odabrani su gradovi Zaprešić, Velika Gorica, Sisak, Osijek, Vinkovci i Vukovar, a s obzirom na to da su izvori pokazali vrlo dobre rezultate, ti gradovi već za tri-četiri godine na njih mogu spojiti svoje toplinske sustave.

“Imate jedan sloj koji se proteže praktički od Slovenije pa sve tamo do Vukovara i uopće nije problem naći ležište pogodnih karakteristika. Jedino što je bitno u svemu tome je razumjeti da temperatura raste s dubinom, a onda, ako trebate proizvoditi struju iz geotermalne topline, onda idete zapravo do temperatura koje su 100 do 150, 160, 170 stupnjeva. Ako se želite baviti toplinarstvom kao što je ovaj projekt, sada su tu dovoljne temperature od 80, 90, 100 stupnjeva”, rekao je nedavno Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.