Posljednjih mjeseci raspravljane su brojne zakonske izmjene koje značajno mijenjaju način poslovanja poduzetnika u Hrvatskoj od 1. siječnja 2026. godine. Promjene zahvaćaju gotovo sve segmente – od poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost (PDV), preko fiskalizacije i općeg poreznog postupka pa sve do rada stranaca i novih obveza poslodavaca prema direktivama Europske unije.
Hrvatski sabor je prije tjedan dana izglasao paket izmjena poreznih zakona koji uključuje dodatne porezne olakšice za poduzetnička sponzorstva neprofitnog sektora i društveno korisnih djelatnosti, kao i administrativno rasterećenje za poduzetnike, čija je vrijednost procijenjena na 72,6 milijuna eura. U nastavku donosimo sažet pregled najvažnijih novosti.
Porez na dobit
Prema predloženim izmjenama Zakona o porezu na dobit, detaljno se uređuje postupak uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu, pri čemu se inozemna pozitivna osnovica uključuje u tuzemnu, a plaćeni porez priznaje do visine tuzemne obveze. Uvodi se mogućnost dodatnog smanjenja porezne osnovice za rashode sponzorstava sportskih organizacija koje potiču društveno korisnu sportsku djelatnost, uz prethodnu odluku nadležnog ministra.
Porezni obveznik mora voditi dokumentaciju o prethodnom poreznom tretmanu kad privremeno isključuje stavke iz poslovnih knjiga ili isti poslovni događaj evidentira kroz više poreznih razdoblja. U području transfernih cijena uvodi se usklađivanje sa Smjernicama OECD-a te omogućavanje primjene i drugih metoda ako standardne metode nisu primjenjive. Mirovinski fondovi se, uz investicijske, dodatno izuzimaju od oporezivanja porezom na dobit, osim ako je fond osnovan radi zloporabe poreznih pogodnosti. Sve predložene izmjene stupile bi na snagu 1. siječnja 2026. godine.
Što se mijenja u sustavu PDV-a od 2026.?
Najnovije izmjene Zakona o PDV-u donose niz olakšanja koja bi mnogim poduzetnicima mogla znatno pojednostaviti svakodnevno poslovanje. Rok za predaju PDV prijava pomiče se na zadnji dan sljedećeg mjeseca, čime obveznici dobivaju više vremena za pripremu dokumentacije. Od 2026. ukidaju se obrasci URA i PPO, što znači manje administracije i jednostavnije PDV evidencije. Dodatno, mjenjačnice više neće morati izdavati račune za usluge oslobođene PDV-a, a eRačuni postaju obvezni bez potrebe za suglasnošću primatelja. Sve te mjere trebale bi olakšati procese i ubrzati administraciju. Budu li izmjene usvojene, stupit će na snagu 1. siječnja 2026. godine.
Fiskalizacija 2.0
U 2025. godini donesen je novi Zakon o fiskalizaciji kao jedinstveni propis koji uređuje fiskalizaciju svih računa u krajnjoj potrošnji, izdavanje i fiskalizaciju eRačuna između poreznih obveznika te u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela – tzv. Fiskalizacija 1.0 i 2.0. U sklopu Fiskalizacije 1.0 predviđeno je proširenje opsega gdje će od 1. siječnja 2026. godine obveznici fiskalizacije u krajnjoj potrošnji fiskalizirati sve račune, neovisno o načinu plaćanja.
Fiskalizacija 2.0 novi je sustav koji uređuje obvezu razmjene i fiskalizacije eRačuna između poreznih obveznika te javnih tijela – B2B i B2G. Testno razdoblje krenulo je 1. rujna 2025., a od 1. siječnja 2026. svi obveznici u smislu Fiskalizacije 2.0 moraju izdavati i fiskalizirati eRačune u sklopu tuzemnih transakcija, pri čemu eRačuni moraju biti u skladu s EU normom, sadržavati KPD oznake i čuvati se najmanje šest godina u izvornom obliku, dok AMS i pristupne točke postaju središnji mehanizam razmjene. Također, uvodi se i novi sustav eIzvještavanja gdje će porezni obveznici prijavljivati podatke o eRačunima koje nisu mogli izdati, odbijanja i naplate, čime se osigurava unakrsna provjera i povezivanje transakcija.
Reforma se će biti sveobuhvatna od 2027. godine kada se obveza izdavanja eRačuna širi na obveznike izvan PDV sustava. Fiskalizacija 2.0 donosi velike promjene, ali ujedno i brojna poboljšanja – smanjenje administracije, automatizacija procesa i povećanje transparentnosti.
Porez na dohodak i Zakon o strancima
U području poreza na dohodak za 2026. godinu nisu najavljene konkretne zakonske izmjene, no Ministarstvo financija najavilo je formiranje radne skupine koja će provesti analizu sustava obračuna doprinosa za obvezna osiguranja te poreznih olakšica temeljem osobnog odbitka, što otvara prostor za moguće promjene u idućem razdoblju.
U području rada stranaca, nakon izmjena iz ožujka 2025., nastavljaju se izmjene Zakona i tijekom 2026. godine. Među najavljenim promjenama izdvajaju se: produljenje dopuštenog razdoblja nezaposlenosti tijekom važenja dozvole, olakšana promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada, produljeni rok rješavanja dozvola na 90 dana te uvođenje obveze poznavanja hrvatskog jezika (A1) nakon godinu dana boravka. Predviđaju se i trogodišnje dozvole za boravak i sezonski rad, uz mogućnost sezonskog rada do devet mjeseci. Produljenje dozvole neće biti odobreno poslodavcima koji se nađu na tzv. crnoj listi u godini nakon upisa na nju.
Opći porezni zakon
Iako je nacrt izmjene i dopune (po hitnoj proceduri) sadržavao opsežne izmjene i nove odredbe vezano za elektroničku obradu podataka kod Porezne uprave (kopiranje podataka, kopija cijelog medija, traženje ključeva za šifriranje ili lozinke), konačnim prijedlogom one su brisane u potpunosti, a dodana je jedino obveza dostave šifri i lozinki onih programskih rješenja kojima se provodi postupak fiskalizacije, u svrhu njihove provjere.
Zbog uvođenja novog sustava izvještavanja prema Zakonu o fiskalizaciji ukida se podnošenje izvješća OPZ-STAT (međutim, za 2025. godinu se još podnosi).
Jedna od izmjena koja stupa na snagu od 1. siječnja 2027. godine je ta da se uvodi razmjena podatka između Ministarstva financija (Porezne uprave) i jedinica lokalne ili područne samouprave, a razmjenjivat će se analitički podaci o naplati lokalnih poreza i podaci o naplati poreza na dohodak koji pripadaju toj lokalnoj samoupravi. Naime, prema objavljenom obrazloženju uz konačan prijedlog, samo prenošenje ovlasti za utvrđivanje i naplatu lokalnih poreza na Poreznu upravu ne isključuje odgovornost izvršnog čelnika jedinice lokalne ili područne samouprave za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka.
Priprema za EU pravila o transparentnosti plaća
EU Direktiva o transparentnosti plaća obvezuje poslodavce osigurati jednaku plaću za jednak rad i rad jednake vrijednosti te mora biti prenesena u hrvatsko zakonodavstvo do 7. lipnja 2026. Poslodavci s više od stotinu zaposlenih morat će redovito izvještavati o razlikama u plaćama muškaraca i žena, uključujući osnovne, dopunske i varijabilne sastavnice plaće, kao i prosjek, medijan te raspodjelu zaposlenika po kvartalnim razinama plaća te razlike po kategorijama radnih mjesta. Kako bi se te obveze mogle provesti, organizacije trebaju unaprijed urediti opise i klasifikaciju poslova, objektivno vrednovanje radnih mjesta, sustav platnih razreda te pouzdanu bazu podataka o svim elementima primanja.
Direktiva donosi veću transparentnost, ali i priliku za jačanje povjerenja zaposlenika te privlačenje i zadržavanje talenata. Uređen i pravedan sustav plaća ujedno smanjuje buduće pravne i porezne rizike, zbog čega s pripremom treba započeti već sada.
Internacionalni porezi i transferne cijene
U području transfernih cijena posebno je značajno da se od 1. siječnja 2026. primjenjuje ažurirani Pravilnik o porezu na dobit, kojim se OECD-ove Smjernice za transferne cijene prvi put izričito propisuju kao referentni dokument pri tumačenju hrvatskih propisa.
Novi Pravilnik dodatno formalizira obveze prikupljanja detaljnih informacija o grupi i lokalnom društvu te obveznoga godišnjeg ažuriranja dokumentacije. Paralelno je u travnju 2025. izdan ažurirani Priručnik za nadzor transfernih cijena, koji dodatno pojašnjava očekivanja Porezne uprave i donosi detaljne upute za nadzor i primjenu načela neovisnosti. U kombinaciji s pojačanim globalnim nadzorom i trendom veće transparentnosti, ove izmjene važan su korak prema usklađenosti s međunarodnim standardima te jasniji okvir za upravljanje rizicima u transfernim cijenama u Hrvatskoj.
