Kada uvjeti za ulagače i postoje, veće hotelijerske tvrtke u Sloveniji suočene su s manjkom prostora, kazala je Dubravka Kalin, glavna ravnateljica Uprave za turizam pri tamošnjem Ministarstvu gospodarstva, turizma i sporta. “Za našu obalu postoji velik interes, no Slovenija je malena.

Rezultati najnovijeg Eurobarometra

Europljani nikad optimističniji: Rekordno povjerenje u EU, euro i zajedničku obranu

S 46 kilometara obale za njih nema mnogo mogućnosti. Usto, povukli smo i neke slabe poteze poput izgradnje trgovačkog centra na obali”, rekla je Kalin. Iako je Hrvatska blagoslovljena znatno izdašnijom obalom, pati od sezonalnosti, dočim su Slovenci bili prisiljeni razvijati kontinentalni, cjelogodišnji turizam. “S obzirom na to da imamo 15 termalnih središta, naše terme odrade nam velik dio biznisa baš u zimsko vrijeme. Svakako tome pomaže i zdravstveni segment sektora, oni koji nam dođu preko liječničke uputnice”. O tome što pokreće ulaganja u turizam uz Kalin je, na konferenciji “Hrvatska i Slovenija, povezane kapitalom” koju su Zagrebu priredili Poslovni dnevnik i Finance, govorila i Vedrana Likan, upravljačka partnerica u Colliersu.

Pametniji brat kao uzor

“Sloveniju možemo promatrati kao pametnijeg brata u pogledu gustoće kapitala. Zbog drukčijih povijesnih i društvenih okolnosti, Slovenci su puno ranije krenuli razvijati kontinentalni turizam od Hrvatske. No sada, po prvi put u 20 godina, svi su segmenti real estatea na hrvatskom tržištu u nekoj fazi razvoja, od turizma, stanovanja, uredskih prostora, trgovačkih centara pa do hospitality segmenta i logistike. No, svjedočimo maloj raspoloživosti slobodnih kvadrata, porastu rente i cijena nekretnina, a raste i broj zainteresiranih kupaca globalno. Dakle, u novoj smo renesansi za koju tržište još nije spremno”, pojasnila je Likan.

Međutim, problem u Hrvatskoj nije nedostupnost kapitala, već nedostupnost investicijskih proizvoda. “Vlasnici nekretnina koje stvaraju prihode drže svoj novac jer nemaju alternativne načine investiranja. U Sloveniji postoji puno veća tendencija ulaganja u biznise koji stvaraju dodanu vrijednost, dok su Hrvati jako zapeli u real estate segmentu i puno su konzervativniji po pitanju likvidnosti i stvaranja cikličkog kapitala”, dodala je.

Sloveniji je trenutačni prioritet ulaganje u luksuzni turizam, istaknula je Kalin. “Prepoznali smo da masovni turizam u našoj zemlji ne prolazi i odlučili se usmjeriti na proizvode s višom dodanom vrijednošću. Želja nam je investirati u male, luksuzne, hi-end priče. Još nismo ondje gdje bismo htjeli biti, no važno je da država prepozna smjer u kojem želi ići i sve aktivnosti usmjeri ka tomu”, poručila je.

Oživljavanje nekretninskog fonda

Najveći vlasnik nekretnina u Hrvatskoj je država, zatim katolička i pravoslavna crkva, a slijede gradovi pa tek onda privatni kapital, podsjeća Likan. “To je stvara veliko ograničenje oživljavanju turističkog pogona. Znamo za projekte kojima trebalo 14 godina da se okrupne, a u njihovom vlasništvu bila je država Hrvatska, Ina, Hrvatske šume i grad.

Ako se sastavnice međusobno ne mogu dogovoriti tada samo možete zamisliti kakvi su problemi u Istri gdje je politička slika miješana. Pored toga, real estate investicije kod nas imaju veliku stigmu jer se stalno misli da je posrijedi prljavi novac i mutni biznis, dok stranom kapitalu vrata držimo širom otvorena. Prednost Slovenije jest u malim investicijama.

Promatrate li male hotele, resorte i destinacije, one prolaze mnogo bolje. Hrvatska također želi smanjiti masovni turizam i privući visokovrijedne turiste, no ta strategija leži negdje u ladici. Primošten, Biograd, Dubrovnik i Rovinj ne mogu biti u istoj kategoriji turističke ponude. Odgovornost tu leži na lokalnoj upravi da razvije vlastite razvojne strategije”, smatra Likan. 

Kapital koji mijenja pravila

Tko ne riskira, ne profitira: Evo na koji način možete doći do kapitala

Inovativni projekt

Nevidljivi čuvar znanja: Inovacija iz Hrvatske među top 3 u Europi – znate li zašto?

Također, Slovenija je ‘na vrijeme’ doskočila monetizaciji državnih nekretnina. “Napravila je slabu banku još u vrijeme loših kredita, otkupila slaba potraživanja i strateški mudro upravljala njima. Mjesna općina Ljubljana i drugi slovenski gradovi imaju razrađeno strateško promišljanje i nekretninama upravljaju slično kao i drugim resursima, poput vode. Slovenija je u tom smislu puno naprednija i to je im je pomoglo ranije privući i međunarodni kapital i razviti određene regulative”, zaključila je stručnjakinja za nekretnine.