Najnovija anketa Eurobarometra koja je danas objavljena pokazuje najvišu razinu povjerenja u Europsku uniju u posljednjih 18 godina i dosad najveću potporu euru, izvijestila je Europska komisija. U trenutačnom geopolitičkom kontekstu Europljani bi željeli vidjeti snažniji i odlučniji EU putem zajedničke obrambene i sigurnosne politike, dok je mir i dalje vrijednost koja najbolje predstavlja EU.

Povjerenje u EU na najvišoj je razini u posljednjih 18 godina

Prema podacima, 52 posto Europljana vjeruje EU-u, što je najveći rezultat od 2007 godine, stoji u priopćenju. Razina povjerenja najviša je među mladima u dobi od 15 do 24 godine (59 posto). Postavivši još jedan 18-godišnji rekord, 52 posto Europljana vjeruje Europskoj komisiji, a rezultati su ponovno posebno visoki među mladim građanima (57 posto). Istodobno, 36 posto Europljana vjeruje svojoj nacionalnoj vladi, a 37 posto vjeruje svojem nacionalnom parlamentu. Tri četvrtine ispitanika (75 posto), što je najviša razina u više od dva desetljeća, smatra da su građani EU-a. Osim toga, više od šest od deset građana EU-a (62 posto) također je optimistično u pogledu budućnosti EU-a.

Europljani snažno podupiru euro

U istraživanju Eurobarometra zabilježena je najveća potpora zajedničkoj valuti ikad, i u EU-u (74 posto) i u europodručju (83 posto). Kad je riječ o percepciji stanja europskog gospodarstva, 44 posto Europljana smatra da je ono dobro, a 48 posto da je loše. Većina građana (43 posto) i dalje smatra da će europska gospodarska situacija ostati stabilna u sljedećih 12 mjeseci.

Europljani žele snažniji i odlučniji EU

Gotovo sedam od deset ispitanika (69 posto) slaže se da je Europska unija mjesto stabilnosti u problematičnom svijetu. Gotovo devet od deset Europljana (88 posto) slaže se da bi trebalo uspostaviti veću suradnju utemeljenu na pravilima među zemljama i regijama svijeta. Više od četiri od pet građana EU-a (86 posto) slaže se da je povećanje carinskih pristojbi štetno za svjetsko gospodarstvo. Međutim, ako druge zemlje povećaju svoje carine na uvoz iz EU-a, 80 posto ispitanika slaže se da bi EU trebao uvesti carinske pristojbe kao odgovor na obranu svojih interesa.

Više od osam od deset država članica (81 posto) podupire zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku, što je najveći rezultat od 2004. Istodobno, 78 posto ispitanika zabrinuto je zbog obrane i sigurnosti EU-a u sljedećih pet godina.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Kad je riječ o prioritetima proračuna EU-a, europski građani željeli bi da se proračun EU-a potroši na obranu i sigurnost (43 posto), zapošljavanje, socijalna pitanja i javno zdravlje (42 posto) te obrazovanje, osposobljavanje, mlade, kulturu i medije (34 posto, stabilno). S 40 posto, sigurnost i obrana također su glavno područje za koje građani smatraju da bi trebalo imati koristi od povećanog financiranja EU-a, nakon čega slijedi energetska tranzicija / cjenovno pristupačna energija (32 posto).

Europljani smatraju da bi EU trebao poduzeti srednjoročne mjere u području sigurnosti i obrane (39 posto), nakon čega slijede gospodarstvo (29 posto), migracije (24 posto) te klima i okoliš (24 posto). Istodobno, 44 posto europskih građana smatra da će osiguravanje mira i stabilnosti kratkoročno imati najveći pozitivan učinak na njihov život, nakon čega će uslijediti osiguravanje opskrbe hranom, zdravljem i industrijom u EU-u (27 posto) i stvaranje više mogućnosti za zapošljavanje (26 posto).

Mir (41 posto, + 2 postotna boda) i dalje je vrijednost koja najbolje predstavlja EU, nakon čega slijede demokracija (33 posto – 2 postotna boda) i poštovanje vladavine prava, demokracije i temeljnih prava (28 posto, nova stavka).

Kontinuirana i stabilna potpora odgovoru EU-a na rat u Ukrajini

S obzirom na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine 80 posto europskih ispitanika slaže se s prihvatom u EU osoba koje bježe od rata, dok više od tri četvrtine Europljana (76 posto) podupire pružanje financijske i humanitarne pomoći Ukrajini. 72 posto građana EU-a podupire gospodarske sankcije protiv ruske vlade, poduzeća i pojedinaca, dok šest od deset (60 posto) odobrava da EU Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje, a 59 posto slaže se s financiranjem EU-a za kupnju i opskrbu Ukrajine vojnom opremom. Ruska invazija na Ukrajinu i dalje se smatra najvažnijim pitanjem na razini EU-a (27 posto) od 15 predmeta (nakon čega slijedi međunarodna situacija od 24 posto te sigurnost i obrana od 20 posto. 77 posto europskih ispitanika slaže se da ruska invazija na Ukrajinu predstavlja prijetnju sigurnosti EU-a.

Inače, standardno istraživanje Eurobarometra provedeno je od 26. ožujka do 22. travnja 2025. u 27 država članica. Ukupno je 26.368 građana EU-a intervjuirano licem u lice. Razgovori su provedeni i u devet zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja (sve osim Ukrajine) i Ujedinjenoj Kraljevini.