Cijene nekretnina jedna su od najvažnijih tema u Hrvatskoj posljednjih godina. S jedne strane, građevinski sektor bilježi solidan rast koji se ogleda u rastu vrijednosti građevinskih radova i broju izdanih građevinskih dozvola.

S druge strane, cijene nekretnina sve više postaju društveni problem. To je ono što se podvodi pod pojam “priuštivosti stanovanja”, a nema nikakve sumnje kako će taj dio priče postati još intenzivniji u godinama pred nama.

Manjak kvalitetnih nekretnina

Ozbiljna ekonomska kriza izazvana eskalacijom rata na Bliskom istoku imala bi značajne posljedice za financijsku imovinu u Hrvatskoj. Pala bi imovina mirovinskih i investicijskih fondova, osiguravajućih i leasing društava, ali, zanimljivo, ne i cijene nekretnina. Jedan je to od zaključaka stres testa objavljenog u dokumentu ‘Financijska stabilnost’ Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Prema stresnom scenariju Hanfe, naime, cijene nekretnina bi porasle, doduše usporeno, i u ovoj i u idućoj godini, i to za 1,6 odnosno 1,7 posto. Boro Vujović, vlasnik i direktor Operete, nije iznenađen ovakvim podacima.

“Nimalo me to ne iznenađuje jer ono što vidim na terenu jest da tržište, doduše, izgleda nešto mirnije nego prije dvije ili tri godine, ali nikako ne onoliko na koliko bi upućivao gotovo prepolovljen broj stvarnih kupoprodaja. Istodobno, ista statistika pokazuje da su cijene stambenih nekretnina nastavile rasti dvoznamenkastim stopama. To mnogima zvuči paradoksalno, ali zapravo vrlo dobro opisuje stanje hrvatskog tržišta. Razlog je jednostavan: broj realiziranih transakcija nije isto što i razina potražnje. Kupaca i dalje ima mnogo. Ono čega nema su kvalitetne nekretnine”, kaže Vujović.

Jedan od glavnih razloga današnjeg stanja tržišta je kronični nedostatak novogradnje, upozorava Vujović.

“Često se zaboravlja da Hrvatska danas gradi znatno manje stanova nego prije dvadeset godina. U rekordnim godinama prije financijske krize gradilo se približno 25 tisuća stanova godišnje, dok se posljednjih godina ta brojka kreće oko 16 do 17 tisuća stanova. Istodobno se broj kućanstava povećava, mijenjaju se životne navike, raste broj samaca, povećava se interes za investicijsku kupnju, a značajan dio potražnje dolazi i od stranih kupaca, posebno na obali. Drugim riječima, potražnja je ostala snažna, dok ponuda već godinama ne uspijeva pratiti njezin rast. Logično je da takvo tržište uvijek rezultira rastom cijena”, jasan je Vujović.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Valja napomenuti kako stresni scenarij Hanfe pretpostavlja produljene poremećaje na energetskim tržištima, rast inflacije, pogoršanje uvjeta financiranja i korekcije cijena financijske imovine. Testiranje otpornosti sektora financijskih usluga na stres provodi se jednom godišnje radi kontinuiranog praćenja sistemskih rizika. Kako stoji u dokumentu, ovogodišnje testiranje otpornosti na stres provedeno je u okružju povišenih makroekonomskih, geopolitičkih i tržišnih rizika.

Osnovna pretpostavka stresnog scenarija jest produljenje geopolitičke krize koje uzrokuje značajne poremećaje u globalnoj opskrbi energentima. Najizraženiji učinci očekuju se kod institucija s većom izloženošću tržišnim rizicima i dugoročnim financijskim instrumentima, dok bi stabilni neto priljevi u mirovinske fondove te snažna likvidnosna i kapitalna pozicija sektora ublažili dio negativnih učinaka. Unatoč izrazito nepovoljnom scenariju, rezultati analize potvrđuju otpornost sektora financijskih usluga na simulirane sistemske šokove, istodobno naglašavajući važnost kontinuiranog praćenja sistemskih rizika i očuvanja zaštitnih slojeva za apsorpciju mogućih gubitaka.

Slabija domaća potražnja

U takvim okolnostima, strateške zalihe energenata ubrzano se troše, a tekuća proizvodnja nije dostatna za stabilizaciju tržišta. Uslijed fizičkih poremećaja u opskrbi, globalne cijene nafte i plina ostaju povišene kroz dulje razdoblje, uz izraženu volatilnost na energetskim tržištima. Takav energetski šok generira snažne inflacijske pritiske koji se, osim kroz cijene energije, prelijevaju i na troškove proizvodnje, prijevoza i hrane.

Istodobno dolazi do usporavanja industrijske aktivnosti i međunarodne trgovine, posebno u gospodarstvima koja su snažno ovisna o uvozu energenata.

U domaćem okružju inflacija bi ponovno jačala, ali ostala ispod razina zabilježenih u 2022. te doseže 7,8 posto u 2026. i 9,6 posto u 2027. godini. Iako globalni čimbenici snažno potiču rast cijena, inflatorni su pritisci djelomično ograničeni slabljenjem domaće potražnje.

Pogoršanje makroekonomskih uvjeta odrazilo bi se i na javne financije. Rast cijena energije povećava potrebe za fiskalnim mjerama potpore, dok slabljenje gospodarske aktivnosti smanjuje proračunske prihode.