Novo istraživanje ukazuje na to da trovanje olovom ima znatno veći utjecaj na globalno zdravlje nego što se dosad smatralo. Potencijalno pridonosi više od pet milijuna smrtnih slučajeva svake godine, a slično prijeti kao i onečišćenje zraka. Osim toga, istraživanje također ukazuje na to da izloženost ovom toksičnom metalu rezultira gubitkom prosječno gotovo šest IQ bodova kod male djece u zemljama u razvoju, prenosi Klik.hr.

u izolaciji su

U splitskom zatvoru izbila zaraza, ali nije korona

Onečišćenje olovom dokazano je uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme, posebno u vezi s bolestima srca i razvojem mozga kod male djece. To je dovelo do zabrane olovneed benzina širom svijeta. Međutim, ljudi i dalje mogu biti izloženi ovom snažnom neurotoksinu putem hrane, tla, posuđa, gnojiva, kozmetike, olovnih akumulatora automobila i drugih izvora.

Dvojica ekonomista iz Svjetske banke, autora studije objavljene u časopisu Lancet Planetary Health, ističu da je ovo prva procjena utjecaja izloženosti olovu na smrtnost od srčanih bolesti i gubitak IQ-a kod djece, kako u bogatim zemljama tako i u zemljama u razvoju. Bjorn Larsen, glavni autor studije, izrazio je iznenađenje brojkama koje je njihov model izračunao, ističući kako su bile “enormne”. Prema njihovim procjenama, 5,5 milijuna odraslih osoba umrlo je 2019. godine zbog bolesti srca povezanih s izloženošću olovu, pri čemu je 90 posto tih smrtnih slučajeva zabilježeno u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Ova brojka je šest puta veća od prethodnih procjena i predstavlja oko 30 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s kardiovaskularnim bolestima, koje su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Bjorn Larsen je zaključio kako ovo ukazuje na to da je izloženost olovu veći faktor rizika za bolesti srca nego pušenje ili visoka razina kolesterola.