Nekoliko je istraživanja pokazalo da dijete koje ozbiljno ograničavaju unos kalorija, a istovremeno osiguravaju sve bitne hranjive tvari, produljuju prosječni životni vijek. Istraživanja pokazuju da nedostatak hrane izaziva fiziološke promjene koje potiču dugovječnost i odgađaju pojavu bolesti povezanih sa starenjem, javlja Novi list.

Pokazalo se da niskokalorične dijete kod ljudi, koje podrazumijevaju smanjenje prosječnog unosa kalorija za oko trećinu, također mogu produljiti životni vijek, iako za sada nema konkretnih dokaza. To je navelo istraživače Southwestern Medical Center na Sveučilištu Texas (UT) u Dallasu da istraže doprinosi li, osim količine, i vrijeme obroka zajedno s ograničenjem kalorija na produljenje života.

Za svoje istraživanje, koje se još uvijek provodi na životinjama, znanstvenici su koristili automatske hranilice kako bi ispitanici jeli samo tijekom noći. Kako bi utvrdili ima li vrijeme obroka utjecaj na životni vijek, bez obzira na restrikciju kalorija i post, podijelili su ispitanike u različite skupine.

Kontrolna grupa je mogla jesti koliko je htjela i kada je htjela. Preostale skupine su slijedile niskokalorične dijete (30-40% manje kalorija). Jedna grupa imala je prosječni životni vijek od 800 dana, druga 875 dana ili 10% duže.

Dobro je znati

Ako želite smršaviti, večerajte u ovo vrijeme

Oni koji su uz niskokalorične dijete jeli samo danju, a noću postili 12 sati, živjeli su 959 dana. Drugim riječima, živjeli su gotovo 20% duže od kontrolne skupine. Na temelju dobivenih podataka znanstvenici su ustvrdili da restrikcija kalorija značajno produljuje životni vijek.

Također su otkrili da niskokalorične dijete poboljšavaju regulaciju razine glukoze i osjetljivosti na inzulin. Dodatno, restrikcija kalorija usporava sve promjene vezane uz dob. Očito, ovo istraživanje ima nekoliko ograničenja jer bi moglo imati drugačije rezultate kod ljudi, ali ono što znanstvenici sugeriraju je da ako jedete manje, ali i rano navečer, izbjegavate noćne zalogaje, da to potiče zdravo starenje i duži život.

Konkretno, uz sva ograničenja, između večere i doručka trebalo bi proći najmanje 12 sati, što djelomično potvrđuje teorije o povremenom i večernjem postu. Dakle, ako obično doručkujete oko 7 ujutro, ni večeru ne biste trebali jesti nakon 19 sati.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost