Vlada je, zbog teške situacije u medijima, predložila Saboru od 1. srpnja smanjenje stope PDV-a dnevnim novinama s 10 na pet posto, uz uvjet da su redakcije donijele statute medija. Iz neobjašnjenog razloga, porez ipak ne bi bio smanjen svima.

Na prijedlog Ministarstva financija, manji PDV odnosi se samo na dnevne novine s više od 25.000 riječi. "Kriterij od 25.000 riječi je pravi raritet, nikada dosad nisam čuo za nešto slično", promomentirao nam je Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND). Objašnjenje zašto je uveden takav kriterij potražili smo u Poreznoj upravi Ministarstva financija, ali niti tamo nismo dobili traženi odgovor na pitanja- zašto su diskriminirane novine s manje od 25.000 riječi, odnosno zašto je uopće postavljena neka granica vezana uz količinu. Također nas je zanimalo zašto PDV nije smanjen i tjednicima, ali niti taj odgovor u resornom ministarstvu nismo dobili."Iako je namjera očito bila ne pogodovati tabloidima, ovakva je odluka pogodila i novine kao što je Poslovni dnevnik, koji sigurno nije tabloid i svojom ozbiljnošću zaslužuje porezne olakšice", kaže Duka. Naglašava kako je HND tražio smanjenje PDV-a ne samo za sve dnevne informativne novine, bez obzira na njihov opseg, već i na sve informativne tjednike i regionalne novine, "no takav prijedlog nije prošao", iako su ga podržali i novinski izdavači.

HND poziva novinare, urednike i predstavnike nakladnika u novinskim redakcijama da prionu dogovaranju i pregovaranju te da uskoro donesu statute medija kojima će urediti međusobne odnose novinara, urednika i nakladnika te proces imenovanja i razrješenja glavnih urednika, jer je i to preduvjet za primjenu niže stope PDV-a. Sigurni smo da će to biti značajan pomak u unutarredakcijskoj demokraciji, slobodi i odgovornosti urednika i novinara i da će pozitivno utjecati na kvalitetu novina, drže u HND-u. "Još nakon prvog prijedloga smanjenja PDV-a usprotivili smo se namjeri Vlade da smanjenu stopu od pet posto ne primjenjuje na tjednike, mjesečnike i ostale periodične tiskovine. Nismo dobili nikakvu informaciju o razlozima takve odluke te i danas smatramo da diskriminacija tih izdanja nije prihvatljiva. Osim dobro poznatih magazina s nacionalnom distribucijom, Vlada na taj način stavlja u neravnopravan položaj sve lokalne i regionalne tjedne novine, što neposredno negativno utječe na razvoj medijskog pluralizma u lokalnim sredinama", rekao nam je Boris Trupčević, predsjednik Udruge novinskih izdavača pri HUP-u.

"Jednako kao u tom slučaju, Vlada nije ponudila obrazloženje niti za najnoviji, bizarni kriterij da će smanjeni PDV moći koristiti samo dnevne novine koje objavljuju više od 25.000 riječi. Nikakvog službenog objašnjenja nema, a ona neslužbena je bolje ne komentirati", kaže Trupčević.Namjerava li Udruga novinskih izdavača nešto poduzeti? "Svakako, mi ćemo na primjeren način odgovoriti na novonastalu situaciju i borit ćemo se za primjenu smanjene stope od pet posto na sve tiskovine, bez  ikakve diskriminacije. Naši su argumenti jasni: predloženo rješenje nije u skladu s Ustavom i propisima RH, europskom pravnom stečevinom, niti s direktivom EU o PDV-u, čije je temeljno načelo da oporezivanje PDV-om ne smije uzrokovati diskriminaciju sudionika na tržištu. Zakon o medijima kaže da se vlast ne smije miješati u uređivačku politiku u koju spada i broj stranica, izgled, količina fotografija i količina teksta", podsjeća Trupčević.I stručnjaci iz Ministarstva kulture priznaju da skoro niti jedna zemlja EU ne radi razliku između dnevnih i tjednih novina. "Velika većina zemalja članica na tjednike i ostalu periodiku primjenjuje iste stope PDV-a kao i na novine.

Uz Hrvatsku, koja za dnevni tisak predlaže pet posto, a za ostali tisak dosadašnjih deset posto, izuzetak je jedino Danska, koja nultu stopu ima samo na dnevne novine, te Poljska, gdje su tjednici i druga izdanja čak u nešto u povoljnijem poreznom razredu", kaže Milan F. Živković, savjetnik za medije u Ministarstvu kulture. Napominje kako se aktualna europska rasprava o porezu na dodanu vrijednost u izdavaštvu vodi uglavnom o usklađivanju stopa na tiskane i elektroničke publikacije, kao i inicijativi Europske komisije za ujednačavanjem tih stopa na zajedničkom europskom tržištu."Hrvatska će se od 1. srpnja pridružiti skupini od 10 zemalja članica EU koje na novine primjenjuju poreznu stopu od pet posto, ili nižu. U još deset zemalja na novine se primjenjuje porezna stopa ispod deset posto, dok sedam zemalja ima višu stopu. Nulta stopa se primjenjuje na sve novine u Velikoj Britaniji i na novine u Belgiji i Danskoj koje ne sadrže pretežno oglase", informira nas Živković. Aktualni konzultacijski dokument Komisije, u skladu s Direktivom o PDV-u, navodi da se "količina oglasa ponekad koristi kao kriterij određivanja hoće li se primijeniti snižena stopa.

U nekim državama članicama iz toga su isključene publikacije pornografskog karaktera ili one koje mogu potaknuti na nasilje". Kao kriterij za određivanje primjenjuje li se snižena stopa na određenu publikaciju ili ne, najčešće se koristi opseg oglasa (npr. 67, 50 ili 33 posto) i učestalost objavljivanja (npr. učestalije od četiri ili jedan put tjedno), no postoje i određeni izuzeci. Tako se u Estoniji viša stopa (20 umjesto devet posto) primjenjuje i na publikacije koje sadrže pornografske materijale. U Finskoj je povlaštena stopa od deset posto, koja vrijedi samo za primjerke prodane putem pretplate dulje od šest mjeseci, ipak pred ukidanjem. Poljska primjenjuje posebno sniženu stopu od pet posto na specijaliziranu periodiku što podrazumijeva širok spektar sadržaja koji se odnose na kulturne, obrazovne i znanstvene, teme". Za novine se primjenjuje srednja stopa od osam posto ako ne sadrže više od 67 posto oglasa. U Norveškoj se nulta stopa PDV-a primjenjuje samo za "dnevni tisak", pod čime se smatraju publikacije koje izlaze barem dvaput tjedno i objavljuju informacije od javnog interesa, dok se magazini oporezuju s 25 posto.

 Zanimljiv je i primjer Francuske, gdje postoje dvije stope. Kako nam je objašnjeno u francuskom Veleposlanstvu, "posebni porez od 2,1 posto odnosi se na tiskovine registrirane pri Zajedničkoj komisiji za publikacije i novinske agencije. Takvi časopisi moraju dokazati da se bave vijestima i tematikama od općeg interesa, moraju biti redovito objavljivani, a više od dvije trećine prostora ne smije biti ispunjeno reklamama i oglasima. Internetski tisak također ima pravo na ovu beneficiju. Umanjeni porez od sedam posto odnosi se na aktivnosti grafičke pripreme i tiskanja neke novine ili časopisa, na informacije koje pružaju novinske agencije te na aktivnosti prodaje informacija jedne novinske tvrtke drugoj u svrhu dopunjavanja sadržaja publikacijea. Od 1. siječnja 2014. više stopa PDV-a će biti izmijenjeno, kao što to predviđa Nacionalni pakt za rast, konkurentnost i zapošljavanje. Srednji porez tako će narasti od sedam na deset posto", istaknuto je.

Ne daje se novac iz proračuna

Izdavačima niži PDV ostavlja 20 mil. kuna godišnje

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Procjenjuje se da bi snižena stopa PDV-a izdavačima mogla donijeti više od 20 milijuna kuna godišnje, što ovisi o nakladama i cijenama izdanja. "Mnogi ne razumiju da ovom mjerom Vlada ne daje novac izdavačima iz državnog proračuna, već da će zbog snižene stope PDV-a izdavači zadržati dio prihoda koji bi inače proslijedili državi. Takva mjera je racionalna i socijalna jer će omogućiti opstanak mnogih radnih mjesta u industriji koja je posljednjih godina izgubila stotine radnih mjesta, prije svega novinara i urednika. Državi će biti jednako – sačuvana radna mjesta znače plaćanje doprinosa u proračun, potrošnju iz koje se puni PDV… Oni koji ostaju zaposleni, ne postaju teret države. Dakle, taj iznos može spasiti između 100 i 200 radnih mjesta u tiskanim medijima. Naravno, ako Vlada promijeni sadašnji pristup", napominje Boris Trupčević.

U EU različite stope PDV-a na novine imaju još Poljska i Danska, u kojoj za dnevne novine vrijedi čak nulta stopa
Milan F. Živković, savjetnik u Minist. kulture