Španjolski mesni proizvodi zauzimaju čak prva tri mjesta na ljestvici koju je složio Taste Atlas, a visoko kotira i talijansko meso. Odmah ih slijede hrvatski mesni proizvodi; slavonski i baranjski mesni kulen. Među sto najboljih su i dalmatinski, istarski i drniški pršut.

Slavonski i baranjski kulen

Slavonski kulen najpoznatija je delicija istočne hrvatske kuhinje, piše Taste Atlas. Riječ je o suhoj kobasici napravljenoj od vrhunskih komada svinjskog mesa u kombinaciji s pomno odabranim začinima uključujući crvenu papriku i češnjak. Kulen ima jak okus dima s aromama paprike i papra. Slavonski tip kulena mora biti proizveden od mesa svinja koje su uzgojene u Slavoniji.

Baranjski kulen je, pak, vrhunska suhomesnata kobasica napravljena od najboljih komada svinjskog mesa u kombinaciji sa soli, ljutom i blagom crvenom paprikom i češnjakom. Kulen se već generacijama tradicionalno proizvodi u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske i poznat je po svom jedinstvenom pikantnom i dimljenom okusu.

Trgovci već ulistavaju nove cijene

Čeka se novi val poskupljenja: Nove cijene na policama čim trgovci potroše zalihe

Građani kažu: Ovo je žalost

Obaraju se rekordi – jaja, šunka, meso, riba – sve je skuplje 30 posto

Ova vrsta kulena može se (ali ne mora) proizvoditi od svinjskog mesa i masti od svinja koje su uzgojene u Baranji. Kulen dozrijeva najmanje devet mjeseci, tijekom kojih se dimi i suši. Ponekad, da bi se još više osušio, kulen dozrijeva prekriven pepelom.

Dalmatinski pršut

Za njega Taste Atlas piše kako je to sušena, dimljena i sušena šunka koja se obično poslužuje tanko narezana uz kruh, sir ili voće poput dinje. Za razliku od talijanskog i istarskog pandana, dalmatinski pršut dimi se na drvima i suši minimalno dvanaest mjeseci. Proizvodi se od svježih svinjskih butova, s kostima, kožom i potkožnim masnoćom. Nakon pripreme koja uključuje soljenje, prešanje i začinjavanje, dimi se i ostavlja da se suši i sazrijeva na zraku. Završno razdoblje pod jakim je utjecajem hladne i suhe bure, što stvara povoljne uvjete za sazrijevanje.

Istarski pršut

U odabranom društvu je i istarski pršut, tradicionalni suhomesnati pršut. Obično se poslužuje tanko narezan kao predjelo, uz malo domaćeg kruha i ovčjeg ili kozjeg sira. Njegova je proizvodnja jednostavnija od ostalih pršuta jer se ne dimi i obrađuje bez kožice. Nakon što joj se skine kožica i masnoća, posoli se krupnom soli, protisne i natrlja mješavinom crnog papra, češnjaka i raznih začina. Zatim se suši nekoliko mjeseci na vjetru prije nego što se ostavi da sazrije i fermentira posljednjih šest do osam mjeseci.

Drniški pršut

Drniški pršut pak je sušena, dimljena i sušena šunka koja se na ovim prostorima proizvodi od 14. stoljeća. Znanstveno je dokazano da submediteranska mikroklima oko Drniša ovu vrstu pršuta razlikuje od onih proizvedenih u Istri ili Dalmaciji. Butovi koji se koriste u proizvodnji pršuta moraju biti vrhunske kvalitete, lokalnog porijekla i težiti više od 11 kilograma. Pripremljeno meso se soli, preša, hladno dimi i suši minimalno 12 mjeseci. Suši se na vjetru, a ravnoteža između hladne i suhe bure i toplijeg juga neophodna je da razvije sve svoje karakteristične mirise i okuse.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kulenova seka

Ona se, kako joj samo ime govori, radi od istih sastojaka kao i kulen, ali se suši u tanjem omotaču, pa sazrijeva ranije od kulena. Dobro se slaže, piše Taste Atlas, s blažim sirevima i hrskavim kruhom, prenosi N1.