Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a još nas čeka i nekoliko toplinskih valova, piše Ordinacija.hr. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara.

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava. Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu, a budući da srce ubrzano kuca može doći i do infarkta. Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu. Također, hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost. UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom), a može uzrokovati i razvoj mrene na oku.

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih.

Korisni savjeti

Evo kako i zašto vam ispijanje previše vode može naškoditi

Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:

• Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
• Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
• Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
• Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
• Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
• Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta

Foto: Unsplash

Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

1. Crvena i vruća koža
2. Glavobolja
3. Smušenost
4. Grčevi u mišićima
5. Mučnina
6. Malaksalost
7. Razdražljivost
8. Ubrzani puls (rad srca)
9. Ubrzano disanje
10. Nesvjestica
11. Tjelesna temperatura iznad 40°C

Tko je u najvećem riziku?

U najvećem riziku su kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, osobe starije od 65 godina i djeca te radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…