Sedam je godina trebalo od prvotne ideje Turističke zajednice Ogulina i njezine direktorice Ankice Puškarić da se realizira suvremen muzej posvećen najvećoj hrvatskoj dječjoj spisateljici Ivani Brlić Mažuranić u njezinom rodnom Ogulinu.

Idejni postav su osmislili studio Revolucija u suradnji s Vanjom Cuculićem i Draganom Lucijom Ratković Aydemir, a na samom projektu radilo je šezdesetak suradnika. Ovaj izuzetno zanimljiv projekt za Poslovni dnevnik opisuje Vladimir Končar, jedan od autora i osnivača studija Revolucija.

Kako je došlo do suradnje Revolucije i Turističke zajednice Ogulina?
Ideja o stvaranju centra za posjetitelje "Ivanina kuća bajke" rodila se 2006. godine kada je na narudžbu nositelja projekta TZ Grada Ogulina, s direktoricom Ankicom Puškarić na čelu, izrađena prvotna projektna ideja i studija razvojno istraživačkog projekta kulturnog turizma "Ogulin – zavičaj bajke" koju je izradila Dragana Lucija Ratković Aydemir iz tvrtke Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Zagrebu. Ubrzo nakon toga zajedno s Draganom te Vanjom Cuculićem iz Studija Cuculić krenuli smo u razradu idejnog postava budućeg centra za posjetitelje. Od početka smo željeli napraviti suvremen centar isprepleten tehnologijom, u duhu vremena koji živimo. Od same ideje do realizacije prošlo je gotovo sedam godina i zadovoljni smo što su same ideje preživjele zub vremena do njihove konačne realizacije.

Što sve ima interaktivni muzej Ivane Brlić Mažuranić i djeci koje dobi je namijenjen?
Centar za posjetitelje prvenstveno je namjenjen djeci različitih uzrasta, ali svi su dobrodošli probuditi dijete u sebi. Izložba se sastoji od nekoliko međusobno povezanih cjelina. Ulaskom u prostor izložbe ulazite u "Čarobnu šumu" u kojem vas dočekuju dva stabla koja pripovijedaju priče iz Ivaninih djela i zgode iz njezina života. U šumi je skriveno "čarobno zrcalo" koje otkriva "unutarnju čudesnu sliku" onoga tko se u njemu ogleda, a tu sliku možete dobiti za uspomenu na ulaznom pultu. Iz šume ulazite u "Začarani dvorac" gdje vas dočekuje nekoliko touchscreen ekrana prerušenih u slike na zidu. Hodnici dvorca su mjesto za istraživanje bajki – što je to bajka i tko bajke piše, zapisuje i pripovijeda te što se sve u bajkama događa. Svi ekrani osim prezentacije kriju i jednostavne provjere znanja. U samom kutku dvorca nalazi se ognjište u kojemu se bajke u "Bajkovitom Jukebox-u" mogu preslušati. Unutar dvorca je tajanstvena odaja u kojoj se mogu pogledati edukativni animirani filmovi i zaigrati interaktivna igra. Na galeriji je kreativna soba namjenjena edukativnim i zabavnim radionicama. U sobi se nalazi i multitouch ekran na kojem imate mogućnost nacrtati novo remek djelo ili provjeriti znanje u "Kvizomatu". U prvih mjesec dana rada iz kuće oduševljeno izlaze djeca i roditelji, a najdoljmljiviji zapis iz virtualne knjige dojmova je onaj sedmogodišnje Antonele " Ovo mi je najbolji dan u cijelom mojem životu". Bolji komentar na postav od iskrenog komentara djeteta ne možete dobiti.

Tko su ilustratori likova I. B. Mažuranić?
Na projektu je sudjelovalo šezdesetak suradnika različitih profila i znanja. Samo iz Revolucije je bilo tridesetak ljudi koji rade na tom projektu uključujući tu pritom i vanjske suradnike. Genijalna BooBoo Tannenbaum aka Srđana Modrinić potpisuje većinu ilustracija koje nose identitet izložbe a uz nju se još pojavljuje sjajnih mladih ilustratora poput Tomislava Lončarića, Ane Kovačić, Tene Letice Takalčević i Ive Matića.

Postoje i interaktivne igre s likovima I. B. Mažuranić. O čemu se točno radi?
Za cijeli postav smo izradili desetak različitih kompleksnih multimedijalnih aplikacija i razvili nekoliko internet projekata. Kroz sve ekrane se isprepliću interakcije i jednostavne igre znanja koje nose različiti likovi. Domaćin "Čarobnog zrcala" je Ivanin Bjesomar, čuvar svih šumskih bjesova, koji je u mjesec dana postao hit kuće. U "Tajanstvenoj odaji" možete zaigrati igru "Rutvica i Jaglenac" u kojoj su glavni likovi upravo likovi iz Ivaninih bajki. Igra je zamišljena tako da se igra u grupama, a glavnim likovima se upravlja pokretom. Posjetitelji pritom da bi skupili bodove moraju zajedno trčati na mjestu, skakati ili mahati rukama, a prelazak na sljedeći nivo moguće je napraviti odgovorom na edukativno pitanje i izgovaranjem čarobnih riječi. Kako bi stigli do cilja potrebno je međusobno surađivati i upotrijebiti znanje stečeno u samom postavu. Uz igru isproducirali smo i tri kratka animirana filma: "Čarobni bijeg" za najmlađe, "Ivanina ogulinska pustolovina" koji predstavlja bajkoviti ogulinski kraj te najduži "Bila jednom jedna Ivana…" koji u društvu vile Kosjenke i Malika Tintilinića priča biografsku priču o Ivani. 

Može li se preuzeti sadržaj muzeja sa neke stranice ili se sve može `pogledati´ samo u muzeju?
Za prezentaciju projekta izradili smo iPad aplikaciju koja osim što informativno predstavlja projekt, ima i drugi zabavno-edukativni dio koji kroz igru omogućuje preuzimanje dodatnih sadržaja iz samog postava. Aplikacija bi uskoro trebala biti dostupna putem App Stora. Dio sadržaja će isto tako biti dostupan na internet stranici www.invaninakućabajke.hr, kao i na jedinstvenoj bazi podataka o bajkama, bajkopiscima/zapisivačima i istraživačima bajke u Europi koju smo razvili. Cjelokupni koncept projekta upravo je takav da ima želju postati magnet za razvoj kulturnog turizma te kao poticaj široj lokalnoj zajednici na aktivaciju i osmišljavanje popratnih programa i ponude. Isto tako ideja je da projek potencira međunarodnu suradnju. Napravili smo kulturnu atrakciju na svjetskoj razini od koje bi svi u konačnici trebali imati koristi, kako na lokalnoj razini tako i na nivou Hrvatske jer pozicionira Ogulin na turističku i kulturnu kartu Hrvatske, Europe i svijeta kao poželjnu destinaciju doživljaja. Ali bez obzira na sve dostupne aplikacije, za sada, za onaj pravi ulazak u svijet bajke ipak je potrebno organizirati izlet i posjetiti Ogulin.

Tko je sve sudjelovao u stvaranju sadržaja za muzej?
Spomenuo bih Ivanu Fabrio i Vedrana Kasapa koji su izvrsno napravilii cjelokupni produkt dizajn postava kao i sam interijer, zatim arhitekticu Kristinu Špigl Uhrl koja nam je bila podrška i ključna spona u radu sa svim izvođačima radova od građevine do elektroinstalacija. Vjeran Šalamon autor je glazbenog dizajna postava, a tekstove potpisuje Selma Kanazir te stručne suradnice Marijana Hameršak i Dubravka Zima na čelu s jednom sjajnom mladom znanstvenicom Nadom Kujundžić. Postoji još cijeli niz sjajnih suradnika koji je sudjelovao u izradi.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Ima li sličnih primjera u svijetu takvih rješenja?
U svijetu postoje različiti muzeji i likovni postavi koji zahtjevaju angažman i interakciju posjetitelja na svim razinama, a većina ih je tehnički puno kompleksnija od Ivanine kuće bajki. Prije sedam godina imao sam priliku raditi na prezentaciji Hrvatske na Expou u Japanu i sam posjet izložbama mi je otvorio oči. Imao sam osjećaj da se nalazim u nekom drugom svijetu. Sve izložbe su u fokusu imale interakciju, a ljudi su u redovima čekali ispred paviljona po nekoliko sati kako bi doživjeli postav. Upravo je doživljaj najbitniji faktor uspješne izložbe. Potrebno je zadržati pažnju posjetitelja i kroz pametna rješenja suptilno ih educirati i zabaviti. Vrijeme staklenih vitrina je davno prošlo i upravo je to razlog zašto većina naših muzeja zjapi prazna. Vani se već cijelo desetljeće uspješno se rade takve velike muzejske produkcije jer upravo će samodrživost takvih projekta biti ključ opstanka na tržištu. Vani su davno shvatili kakav potencijal postoji u kulturnom sektoru i danas su svi ti muzeji generatori kulturnog turizma. Kod nas trenutno nema puno sličnih projekata osim recimo Muzeja krapinskih neandretalaca te nekih sjajnih tematskih izložbi kratkoročnog trajanja. Biti će potrebno educirati ljude da takav sadržaj postoji, i veselim se vremenu kada će obitelji umjesto zajedničkog vikend druženja u silnim šoping centrima svoje slobodno vrijeme provoditi u muzejima.

Deset godina Revolucije

CD ROM-ovi im odredili smjer

Revoluciju su prije 10 godina osnovali Gorjan Agačević, Ozren Crnogorac i Vladimir Končar, tri studenta Grafičkog fakulteta, koji su već tada radili na freelancerskim projektima iz područja grafičkog dizajna. Kada su se udružili i osnovalit vrtku, to je za njih bila osobna (r)evolucija, a shvativši to imali su i ime za tvrtku. Prvi projekti u Revoluciji bili su male i brze grafičke usluge, ali i usluge web dizajna, te programiranja interaktivnih CD-ROM-ova. Upravo ti CD-ROM-ovi su odredili smjer kojim su dalje krenuli jer su prije širokopojasnog pristupa internetu CD-ROM je bio platforma na kojoj je "živjela" prava multimedija. Kako se ospeg posla povećavao tako se i povećavao broj ljudi u Revoluciji. U ovom trenutku, većina njihovih projekata su interaktivne web aplikacije, te aplikacije za mobilne uređaje i društvene mreže.