Golf je sport koji se igra svuda u svijetu već više od 500 godina. Međutim, povijest golfa u Hrvatskoj znatno je kraća. Od ukupno oko 18.000 golfskih terena na svijetu – od kojih je samo u Europi 6105 – u Hrvatskoj je locirano samo sedam.Među tih sedam su i “Otok Brijuni”, najstariji i, mnogi smatraju, najljepši teren za golf u zemlji, “Novi Dvori “, gdje igrači mogu igrati i noću te “Dolina Kardinala”, najveći teren u zemlji, i dugo vremena i jedini. Unatoč ne tako sjajnoj povijesti Hrvatske u tom sportu, u zemlji postoji 42 golfska kluba i 168 registriranih igrača. Zahvaljujući entuzijazmu takvih skupina, razvitak tog sporta u uzlaznoj je liniji. Prema strateškom programu razvitka golfa u Hrvatskoj, odabrano je više od 35 lokacija gdje će se graditi novi golf tereni, njih šezdesetak. Brojni projekti dobili su sredstva od stranih ulagača, a izgradnja nekih terena već je započela. Jedan, u blizini Zadra, bit će izgrađen preko starog odlagališta smeća. Taj projekt dobio je posebice velike pohvale, budući da se žitelji raduju što će u blizini grada imati prekrasne zelene površine.

Igra cijele godine
U međuvremenu, američki poduzetnik Jeff Blackard planira izgradnju velikog, ekskluzivnog golfskog terena u Sukošanu kraj Zadra. Teren će biti građen na obali, a ne u unutrašnjosti, jer će izvanredni klimatski uvjeti omogućiti igranje tijekom čitave godine. Kompleks će biti najveći golfski teren u Europi, sposoban biti domaćin svjetskim turnirima. Održavanje prvog turnira predviđeno je za 2008. godinu. Kada bude završen, kompleks će uključivati teren sa 27 rupa, olimpijski kompleks, marine, hotele s pet zvjezdica, konferencijsko središte, poslovne urede i privatne vile za stanovanje. Blackard će također zaposliti oko 10.000 ljudi. Završetak izgradnje očekuje se za 10 do 12 godina. U prošlosti, Hrvatska je bila praktično jedina zemlja orijentirana na turizam koja nije imala prave golfske programe. Međutim, dugotrajni problemi – kao što je loše planiranje ili nedostatak objekata – postupno se rješavaju. Iako golf još uvijek nije prioritet u hrvatskom sportu i turizmu, napredak se ostvaruje. Istra je pak u mnogim projektima spominjana kao Meka hrvatskog golfa u kojoj su u planirana 22 golf-terena s pratećim sadržajima, Vladinom odlukom iz 1999. Iako je Istra odmah krenula u akciju. Umrežen je sustav konzorcija za svaki golfski kompleks, započela je izrada projektne dokumentacije, krenula je i potraga za investitorima, ali moglo bi se reći “kako tada, tako danas” tvrde Istrijani. No unatoč velikim pripremama od kojih su neke dovedene do samoga kraja, Istra, osim revitaliziranog brijunskog Kupelwieserova terena za golf, kojemu je prošlog proljeća obnovljeno devet rupa, nema ni jedno novo igralište za golf. Za dva golferska terena tvrdilo se još početkom 2006. godine da gradnja upravo počinje. Bio je to Ladićev na Marleri, između Medulina i Ližnjana, i Oblakov Crveni vrh kod Savudrije. Iza oba ova ulagača stoji i strani kapital, Kempinski na sjeveru poluotoka uz Oblaka, Izraelci na samom jugu uz Ladića. Međutim, bageri još nisu krenuli, ne zbog tada nadolazeće turističke sezone, već zbog gotovo nepremostivih birokratskih prepreka i nedorečenosti naših propisa koje inozemni ulagači, jednostavno, ne razumiju. I kad vide svu tu zbrku – često odustaju.
Na konstataciju da se u Hrvatskoj mnogo priča o golfskim terenima, ali da zapravo nema puno takvih projekta čija će realizacija uskoro krenuti, nedavno je reagirala i Marina Matulović-Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Ona je konstatirala da su u svim prostornim planovima županija predviđeni prostori za golfske terene, a da li ih ima previše ili premalo stvar je svake županije da ocijeni ovisno o programu svog razvitka.

Gdje su master planovi?
“Mnoge su županije već napravile svoje master planove turizma. Čitam da neki smatraju da ima previše predviđenih golfskih igrališta. Međutim, ne znači da će se svi golfski tereni označeni u planu i sagraditi. Činjenica je da je potreba za golfskim terenima velika. Ako hoćete na pojedinim lokacijama imati imućnije goste morate imati sadržaje koje oni traže” kazala je ministrica Matulović-Dropulić. Također je upozorila da se u čitavoj Europi grade golfski tereni jer oni privlače odgovarajući profil gostiju. U Hrvatskoj se velika pozornost poklanja zaštiti prostora i okoliša i to nadležno ministarstvo ima u vidu kad ocjenjuje predložani projekt golfskog terena. Nedavno je zbog toga iz ministarstva poslan na doradu projekt golfskog terena kod Motovuna jer je bio problematičan s aspekta prirode i zastite prirode i spomenika kulture, smatra Matulović-Dropulić, ali su istodobno u Istri izdane lokacijske dozvole za dva golfska terena, za spomenute Crveni vrh kod Umaga i Marleru kod Ližnjana.

‘Zeleni’ upozoravaju na ‘golfsko zagađenje’
Iako je opće mišljenje da će tereni za golf privući bogatiju klijentelu, ima i onih, poput aktivista Zelene Istre, koji smatraju da je serviranje golfskih terena kao magičnog štapića za razvoj hrvatskog turizma samo “još jedan primjer prodaje magle javnosti”.
U Zelenoj Istri smatraju da ostvarenje “sulude zamisli zelene travice na kamenjaru” znači ogromnu potrošnju vode i upotrebu pesticida. Naravno i izgradnju dodatnih sadržaja što, kažu, može biti izlika za prikrivenu apartmanizaciju.