U studenome 2024. konsenzus među ekonomistima bio je jasan. Sjedinjene Američke Države bile su ispred svih ostalih naprednih gospodarstava, a taj se trend odražavao u snažnom rastu, visokim investicijskim tokovima, snažnoj produktivnosti, neskladu ponude i potražnje na tržištu rada u korist velikog broja slobodnih radnih mjesta te stoga manjku radne snage, porastu plaća i umjerenoj inflaciji. Predviđanja za 2025. bila su optimistična.

Više nije tako. Povećali su se izgledi za recesiju, raspoloženje potrošača i poduzeća bilježi pad, a tržišta dionica i obveznica su u rasulu. Carine predsjednika Donalda Trumpa na “Dan oslobođenja” protiv svih američkih trgovinskih partnera, i sumnjiva formula koja stoji iza te politike, doveli su do hibernacije pokretačkih poriva i intuicije koji inače pokreću Ameriku.

Analogije za američku situaciju
Reakcije tržišta dionica i državnih obveznica bile su toliko negativne da je Trump ubrzo popustio, najavivši 90-dnevnu pauzu od većine novih carina na uvoz dan nakon što su stupile na snagu. Ali, njegova administracija zadržala je opću stopu od 10 posto i povećala porez na uvoz iz Kine na 145 posto. Iako su se tržišta donekle oporavila, njima bi lako opet mogao prevladati strah. Neizvjesnost i volatilnost i dalje su vrlo povišene jer nitko ne zna što očekivati.

Ipak, postoje analogije za američku situaciju. Britanija nakon Brexita pokazuje kamo takav fiskalni i ekonomski nacionalizam može odvesti, a pouke su otrežnjujuće. Godine 2016. tijesna većina britanskih birača prihvatila je ekonomski nacionalizam i odlučila napustiti Europsku uniju. To je imalo za posljedicu da je trgovina Ujedinjenog Kraljevstva s najbližim saveznicima i partnerima postala skuplja, složenija i manje profitabilna.

Gospodarski rast je usporen, plaće stagniraju, a državni prihodi su se smanjili. Dok su uzastopni premijeri – od Borisa Johnsona preko Liz Truss do Rishija Sunaka – obećavali ekonomsku utopiju, stvarnost je donijela jedan težak izbor za drugim. “Globalna Velika Britanija” zagovornika Brexita manja je, slabija i siromašnija Velika Britanija.

Trumpova administracija radi slične pogreške. Rezanje izdataka za osnovna znanstvena istraživanja, zdravstvo, klimatske tehnologije i obrazovanje – sve po savjetu najbogatijeg čovjeka na svijetu – može završiti samo u suzama. Već sada bi neselektivno smanjenje osoblja u Poreznoj upravi moglo koštati 500 milijardi američkih dolara izgubljenih poreznih prihoda u 2025. godini; to je višestruko više od navodnih ušteda koje je proizveo Odjel za učinkovitost vlade Elona Muska.

Slično tome, pokretanje trgovinskog rata protiv Kanade, Meksika, Kine, Europske unije i većeg dijela ostatka svijeta dovest će do poskupljenja američke robe široke potrošnje i ulaznih elemenata u proizvodnji za američke proizvođače, povećavajući inflaciju i ometajući rast. Indeksi ekonomske neizvjesnosti bilježe rekordne razine jer tvrtke ne znaju koga će Trump sljedeće kazniti i ne mogu planirati.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Zabluda je misliti da će ova Bijela kuća osmisliti održivu (a kamoli razumnu) trgovinsku i carinsku politiku tijekom Trumpove 90-dnevne pauze. Trump kaže da je otvoren za sklapanje dogovora s 90 zemalja u 90 dana, ali malo je pregovora u tijeku.

Što Amerika i svijet mogu poduzeti?
Ujedinjeno Kraljevstvo pokušalo je započeti pregovore, ali je odbijeno, a odbija se i druge zemlje. Postupci Trumpove administracije nisu u skladu s onime što ona jamči javnosti. Zapravo, nema čak ni osoblje za istovremeno vođenje desetaka detaljnih pregovora. Previše je tog ključnog osoblja otpušteno ili primorano otići u mirovinu. Na vrhuncu globalnih trgovinskih pregovora prije 20 godina SAD je pregovarao s najviše pet ili šest drugih ugovornih strana (uz Svjetsku trgovinsku organizaciju).

Što Amerika i svijet mogu poduzeti? Nema šanse da se obuzda poremećaj i razaranje, osim ako američki Kongres pod kontrolom republikanaca ne povrati svoj ustavni autoritet nad trgovinskom politikom. Prethodni predsjednici morali su dobiti odobrenje Kongresa za “ubrzane” ovlasti za pregovore o trgovinskim sporazumima – proces koji nije uvijek bio lak, ali je funkcionirao.

SAD se hitno mora vratiti tom pristupu. Prvi korak je donošenje zakona kojim se ponovno potvrđuje kontrola Kongresa nad carinama. Neki senatori još uvijek imaju kičmu. Demokratski senator Ron Wyden iz Oregona i republikanski senator Rand Paul iz Kentuckyja predstavili su rezoluciju o okončanju Trumpove “trgovinske krize”.

Međutim, samo su se tri republikanca pridružila demokratima kako bi podržala tu mjeru pa rezolucija nije uspjela, s 49 glasova za i 49 protiv. Više republikanskih zastupnika mora promijeniti stav o trgovinskoj politici kako bi preuzeli kontrolu.

S malo ili nimalo predloženih rješenja i bez plana B, Kongres će, pod sve većim pritiskom birača, tvrtki i donatora, biti primoran djelovati dok se Trumpova 90-dnevna pauza bliži kraju. U suprotnom, neizbježna su masovna povećanja poreza (carine su zapravo to) na američke tvrtke i kućanstva, vrtoglav rast cijena i recesija.

Čak i ako Kongres djeluje na vrijeme, pred nama je novo razdoblje geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti. Trgovinski rat s Kinom vjerojatno će se nastaviti, a američki savezi jako su napeti, a neki i trajno oštećeni. Pax Americana je mrtva. U samo tri mjeseca, Trump je uveo doba koje je nestabilnije, nepredvidljivije i opasnije od bilo kojeg koji je svijet poznavao od Drugog svjetskog rata.

William R. Rhodes, bivši glavni izvršni direktor Citibanka, predsjednik je i glavni izvršni direktor tvrtke William R. Rhodes Global Advisors. Stuart P.M. Mackintosh izvršni je direktor Grupe tridesetorice.

* Koautor članka je Stuart P. M. Mackintosh, izvršni direktor Grupe tridesetorice

© Project Syndicate 2025.