Poreznim nadzorom se smatraju svi postupci provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje koje obavljaju porezni inspektori, porezni revizori, te drugi službenici koji su za nadzor ovlašteni.

Postupak provjere se mora povesti na temelju Zakonom propisanih postupaka, a sve činjenice se moraju utvrditi u potpunosti. Naravno, u što je moguće kraće vremenskom roku. Porezni nadzor se obavlja u širokom opsegu nad poreznim obveznicima što znači da se mogu provjeravati jedna ili više vrsta poreznih obveza, te u jedno ili više poreznih razoblja, kao i druge bitne činjenice i odnosi.

Tijek poreznog nadzora počinje slanjem obavijesti poreznom obvezniku najkasnije osam dana prije početka nadzora. Naravno, obavijest se neće poslati kada bi takva radnja ugrozila svrhu nadzora. U tim slučajevima obavijest će se uručiti neposredno prije početka. Prilikom utvrđivanja činjenica porezni obveznik ili imenovana osoba od strane poreznog obveznika ima pravo i obvezu izvoditi dokaze koje mogu prilikom donošenja poreznog rješenja mogu značiti konačno smanjenje porezne obveze. Obveznik svakako mora predočiti kompletnu poslovnu dokumentaciju i evidenciju, te poslovne knjige.

Davanje obavijesti jedino mogu uskratiti bračni drug poreznog obveznika, srodnici u ravnoj liniji, srodnici u pobočnoj liniji do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do drugog stupnja, te posvojenik i posvojitelj obveznika kako bi obveznika zaštitili od teške sramote, kaznenog progona ili teže materijalne štete. Zakon propisuje koje osobe nisu dužne dati obavijest prema njihovoj službenoj dužnosti. To su osobe u svojstvu odvjetnika, poreznog savjetnika, poreznog pomagača,revizora, te njihovi pomoćnici. Osim njih treća skupina ljudi kojoj se uskrata dozvoljava po Zakonu su osobe koje profesionalno sudjeluju ili su sudjelovale u izradi tiskovina ili radijskih i televizijskih emisija, odnosno novinari urednici i njihovi pomoćnici.

Izuzeće poreznog inspektora

Službena osoba inspektora se može izuzeti iz postupka nadzora uz valjani razlog i dokaze. Inspektor je u tom slučaju dužan prekinuti sve radnje. O samom činu izuzeća odlučuje čelnik nadležne porezne uprave koja obavlja nadzor nad Zaključkom o izuzeću, nakon kojeg je vidljivo smije li inspektor nastaviti nadzorne radnje.

Naravno, razlozi za takve stvari nisu banalni, te će se inspektor izuzeti ako je sa sudionikom nadzora u poslovnom odnosu ili ako je sam inspektor sudionik nadzora, te ako je sudjelovao u donošenju poreznog rješenja u prvostupanjskom postupku. Također ako je inspektor u srodstvu, ili je zakonski zastupnik, opunomoćenik, ili pomagač sudionika nadzora jasna je njegova nepristranost, kao i ako postoji koeficijent vjerojatnosti da službenim radnjama (pogodovanjem) može steći posrednu ili neposrednu korist.

Kako bi se proveo što pošteniji postupak svakako je bitno imati poreznog inspektora je nepristran. Jer aludirajući na citat Denisa Healeyja koji kaže kako je razlika između porezne utaje i evazije u debljini zatvorskih zidova, tako i mi možemo reći da je razlika između pristranog i nepristranog inspektora također u debljini zatvorskih zidova.