Pregled dana
8

Zarada je nula, kako ćemo privući mlade u stočarstvo?

Autor: Suzana Varošanec , 20. listopad 2022. u 07:00
0 komentara
Povratak na konferencije
Foto: Davor Javorović / Pixsell
Pogledajte galeriju 1 od 11

Kako spasiti hrvatsku proizvodnju mlijeka i mesa, bila je tema jednog od panela na Konferenciji u Osijeku

Suverenosti države nema bez proizvodnje hrane, a jedino rješenje je povećanje proizvodnje. To vrijedi i za stočarstvo, pa i za govedarstvo i svinjogojstvo koje je pred izazovom kako provesti zajedničku poljoprivrednu politiku, te ima li prostora da se tržište regulira po uzorima dobre prakse u drugim članicama EU. Na izostanak oporavka globalno gledano poljoprivrednog  tržišta  od utjecaja pandemije, nadovezao se rat u Ukrajini, koji je donio nova previranja i još veću nesigurnost u pogledu buduće dostupnosti mlijeka i mesa. Poremećaji na tržištu hrane ponovno otvaraju pitanje niske razine hrvatske samodostatnosti u brojnim proizvodnjama, naročito u proizvodnji mesa, mlijeka, mliječnih proizvoda. Stoga se pitanjem “Kako spasiti hrvatsku proizvodnju mlijeka i mesa?” bavila panel diskusija u kojoj su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, predsjednik Hrvatske udruga proizvođača svinja Krešimir Kuterovac, predsjednik Udruge Baby Beef Zvonimir Širjan i vlasnica mljekarske farme iz Đakova Lidija Pavić.

Poruka je da nema razloga za zabrinutost da ćemo biti gladni, a strateški plan zajedničke poljoprivredne politike alat je kojim će se intervenirati. Zbog tektonskih poremećaja na globalnom tržištu hrane koji traju već nekoliko godina, u Hrvatskoj je potrebno realno sagledati novonastalu situaciju i donositi odluke koje će utjecati da se poremećaji ne odraze na još drastičniji rast cijena te negativan utjecaj na proizvodnju mesa i mlijeka.
“Stav Vlade i Ministarstva poljoprivrede je da je stočarstvo strateška grana i ima potporu, što se pokazuje kroz strateške dokumente. Sve investicije  u razdoblju do proteklih 7 godina kroz  program ruralnog razvoja – kroz koji je 17 mlrd ugovoreno i više od 14 mlrd kuna uplaćeno na račun proizvođača, služe razvoju”, kazao je državni tajnik Tušek dodajući da u nekim zemljama postoji i sto godina tradicije udruživanja što se pokazuje kao dobar model na kojem će se i kod nas ustajati.
“Proizvodnja mlijeka stagnira. Zahtijeva rad 24  sata dnevno, a danas su proizvođači mlijeka na koljenima, MP je pomoglo u  zadnjih godinu dana proizvođačima mlijeka, no mi proizvodimo za tržište i želimo da se pošteno plati u situaciji enormnog rasta proizvodnih troškova”, istaknula je Pavić.
Prema Širjanu, u proizvodnji mesa ista je situacija kao kod proizvodnje mlijeka, odnosno proizvođači ne idu ni na godišnji odmor, tako da u vrijeme širokog spektra ponude radnih mjesta koji ne zahtijevaju angažman od  365 dana, svi koji imaju imalo izbora, a nemaju dugu tradiciju ili nema velike kredite koje moraju vraćati, bježe iz sektora. To je, tvrdi on,  jedino isplativo..
“Sve kalkulacije pokazuju da proizvodnja nije isplativa,  a stočarstvo zapravo kontinuirano opada. Stočarska proizvodnja je radno intenzivna proizvodnja kojoj su intervencije države sigurno pridonijele da proizvođači ipak rade i danas proizvode. Međutim, dosta je njih otpalo, te se isti trend očekuje u narednom razdoblju. Ovim se poslom bave ili entuzijasti ili velike tvrtke, ali problem je što nema održive proizvodnje  u svim stočarskim sektorima. Cijene  uljarica su porasle 2 puta, cijene žitarica čak tri put, a u ovom sektoru kad povučete crtu, za angažman od 365 dana dobijete – 0. Kako motivirati mlade?”, pita Širjan.
Kuterovac se osvrnuo na negativne trendove, i kako je kazao na žalost naša stočarska  proizvodnja je pred raspadom.
“Mi trebamo tražiti rješenja i razgovarati o izlazu iz situacije. Nisu dovoljne lijepe želje i strategije, a rezultat rada Vlade je smanjenje proizvodnje svinja, RH je nekad proizvodila blizu 3 milijuna svinja godišnje, a ove godine bit će njih oko 700.000. Unatoč potencijalu i znanju  svinjogojska proizvodnja propada. Ona inače ima veliki potencijal, resurs i znanje, ali unatoč svemu tome nam ne ide”.
Što se svih sektora tiče, Kuterovac je upozorio na generalni problem koji se sastoji u tome što je RH jedina članica Eu koja nije uredila tržišta, iako inače Uredbe i uređeno tržište balansiraju sigurnost potrošnje, što mi po njemu nemamo, a usto balansira odnos između primarne proizvodnje, prerade i trgovine, što mi isto nemamo.
“Mi imamo najjeftinije svinje u Europi, a drugi problem je poljoprivredno zemljište, no kad se stvori uvjet da našim ratarima bude primamljivo da hrane svinje, a ne da prodaju kukuruz, onda će se stočarska proizvodnja razvijati. U raskoraku smo između želja i stvarnosti. Komasirano zemljište dijelimo na 6 ili 7 parcela za pojedine koji se javljaju na natječaje, dok s druge strane ulažemo milijune u novu komasaciju”, upozorio je Kuterovac na neke primjere loše prakse zbog čega se smanjuje proizvodnja.
Po proizvodnji mlijeka samodostatnost u RH iznosi ispod 50%, a trenutno postoji oko 3100 proizvođača mlijeka od kojih 200-tinjak proizvodi 60 posto, međutim svaki dan opada broj krava – jedan je član, kazala je Pavića, upravo ostao bez potrebne zemlje pa je zatvorio farmu. Samo tri nove farme ovih dana su  zatvorene. Prema Pavić,u  zadnjih 10 mjeseci smo ostali bez 6330 grla, odnosnu u zadnja dva mjeseca je 3000 krava poslano na klanje odnosno u druge zemlje. U zadnjih 8 mjeseci 240 gospodarstava  prestalo se  baviti s proizvodnjom mlijeka.
“Bojimo se što će se sad desiti.  Farme su se počele gasiti. Bez obzira na to što gradimo suvremene farme, imamo od 5 do 6 posto pad proizvodnje mlijeka svake godine. Riječ je o složenoj proizvodnji, a kod nas je najveći problem u otkupnoj cijeni mlijeka koja nije dostatna za pokrivanje troškova proizvodnje, Došli smo na predzadnje mjesto u EU po otkupnoj cijeni, a usto mnogi mljekari koji su ulagali u tehnologiju i znanje, najčešće nemaju zainteresiranog nasljednika u tom dijelu poslovanja. Proizvodnja mlijeka ih ne zanima, ali stočarstvo da”, kaže Pavić.

Zaključno prema Širjanu, reguliranje tržišta kroz zamrzavanje cijena, bez jasne vizije kako će se to reflektirati na proizvođače, nije dobro rješenje, a hrana koju hrvatski proizvođači proizvode, tvrdi, nikad bila jeftinija. No otvoreno pitanje je zašto je ZPP-om za govedarstvo odlučeno dati manje novca.

gospodarstvo
hrvatska poljoprivreda
Hrvatsko gospodarstvo
Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivedi
Komentirajte prvi

Organizator
Suorganizator
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner

New Report

Close