Nije presudno za naredno desetgodišnje razdoblje promišljati samo konkretne strateške sektore na kojima će se temeljiti razvoj gospodarstva, već će ključno pritom biti taj razvoj temeljiti na stvaranju veće dodane vrijednosti proizvoda, a to je moguće uz brojne reforme, od ulaganja u digitalizaciju do reforme pravosuđa, te postizanja ravnoteže između opterećenja gospodarstva i javne potrošnje.

Bolje kapitalizirati

Takvim porukama zaključen je okrugli stol Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Večernjeg lista “Gospodarska budućnost Hrvatske 2030.”, na kojem su o ciljevima kojima treba stremiti vlast u naredna dva i pol mandata razgovarali predstavnici velikih kompanija i dvije vodeće političke opcije Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Socijaldemokratske partije (SDP).

Za Medeju Lončar, predsjednicu Uprave Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju, ključno je biti ambiciozniji i uspoređivati se s najboljima, a razvoj graditi tamo gdje imamo komparativne prednosti. I Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe, vidi važnim oslanjanje na komparativne prednosti, a jedna od njih svakako je i turizam.

Tu su i poljoprivreda, drvna industrija, softverska industrija, glazba, sport. Sve se to, kaže, može upakirati u strategiju. Ipak, SDP-ov Josip Tica ne slaže se s oslanjanjem na komparativne prednosti i u tom konceptu koji je dosad prakticiran vidi i problem što smo se pretvorili u ekonomsku pustinju izvan mjesta u kojima je komparativna prednost razvila turizam.

Potrebno je po njemu stvoriti dodatne komparativne izazove, a njega su, tvrdi, znanstveni radovi doveli do zaključka da je jedan od načina digitalizacija.

“Prema procjenama konzultanata, njome možemo za 1000 do 1500 dolara dići BDP per capita ako idemo maksimalno u to, a što bi nam moglo dići stopu rasta za minimalno pet postotnih bodova. To je konkurentska prednost bazirana na ljudskom kapitalu i nije određena nekim područjem. Na taj način dići će se razinu dodane vrijednosti nizu djelatnosti”, istaknuo je Tica.

Roglić za promišljanje razvoja posebno izdvaja nužnost ravnoteže opterećenja gospodarstva i javne potrošnje.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Ovakvo gospodarstvo ne može financirati toliku potrošnju”, ocjenjuje Roglić i ističe kako je Hrvatska samo tri godine imala proračunski suficit, i to upravo aktualna Plenkovićeva vlada. Uspostava te ravnoteže podrazumijeva po njemu restrukturiranje ustroja države, ali i državnih poduzeća, u kojima zapravo rade ‘uhljebi’.

Za Zdravka Marića, koji je na izbornoj listi HDZ-a, bit će važno poraditi i na brendiranju Hrvatske, kako bi bila prepoznata i bolje kapitalizirati ono po čemu smo najbolji.

Važnim drži iskoristiti činjenicu da se otvaraju jače mogućnosti praćenja investicija iz europskih izvora, a potrebe će biti za jakim projektima na nacionalnoj razini koji će imati efekt disperzije i pridonijeti napretku regionalnog razvitka.

Prvi zadatak za novu vladu Zdravko Jelčić iz Spin Valisa vidi u izradi kratke i sažete industrijske strategije, kojom će se utvrditi djelatnosti, pa i tvrtke, koje mogu biti nosioci razvoja i uklapati se u koncept na kojemu danas Europa temelji svoj razvoj, a to su ulaganju u digitalizaciju, opremu 4. industrijske generacije, u istraživanje i razvoj i zelenu energiju.

Ne treba otkupiti Inu

On je ukazao i na činjenicu da je protekcionizam prisutan na svakom koraku i kroz razne forme. Upravo se targetiranom javnom nabavom u Njemačkoj i drugim dobro vođenim razvijenim državama stvara potražnju za proizvodima koje se detektiraju kao strateški i pokretač razvoja.

Marko Remenar, predsjednik Uprave Adris grupe iznio je zanimljiv stav oko dileme treba li država otkupiti dionice Ine od mađarskog Mola. Ne, smatra on, a umjesto ulaganja u kupnju naftne kompanije sugerira da se okrene ulaganju u HEP i iz HEP-a, koji će jače fokusirati na zelenu energiju, stvori novu Inu.