Nakon što je prije manje od mjesec dana u Poslovnom dnevniku regionalni direktor najveće kompanije na svijetu naveo četiri ključna problema hrvatskog ICT-a te upozorio da će njihovo nerješavanje dovesti do propasti tog sektora i smanjivanja konkurentnosti ukupnog hrvatskog gospodarstva, Vlada, HGK i HUP jučer su na “ICT Forumu 2006” u Zagrebu predstavili rješenja upravo tih problema. Vlada je najavila veliku reklamnu kampanju kojom će promovirati korištenje ICT tehnologija, novih modela poslovanja u gospodarstvu poput outsourceinga te promicati vrijednosti karakteristične za društvo znanja. HGK je najavio pokretanje pilot-projekta obrazovanja malih i srednjih poduzetnika o ICT tehnologijama, a HUP je predstavio svoj model cehovske organizacije ICT tvrtki. “Jedan od osnovnih strateških ciljeva ove vlade je ulaganje u društvo znanja i povećanje konkurentnosti. Zato ćemo iduću godinu proglasiti godinom konkurentnosti. Posebno nam je važan sektor malih i srednjih poduzetnika jer oni stvaraju nove vrijednosti. Osim toga, moramo imati više inicijativa za razvoj klastera. To znači da jedni na druge ne gledate samo kao na konkurente već kao na partnere”, izjavio je Ivo Sanader, predsjednik Vlade RH.

Četiri problema
Podsjetimo, Goran Radman, direktor Microsofta za jugoistočnu Europu i član hrvatskog Nacionalnog vijeća za konkurentnost, prije nešto manje od mjesec dana vrlo je pesimistično opisao budućnost hrvatskog IT-a, istaknuvši da kao uzrok četiri problema.
Prvi je da hrvatski poslodavci zaziru od IT usluga pogotovo outsourceinga. Većina javnih i privatnih tvrtki u Hrvatskoj ne naručuje IT usluge od specijaliziranih ponuđača, već održavaju velike informatičke odjele. IT tvrtke stoga gube znatan dio potencijalnih poslova, a polovica hrvatskih IT potencijala nije na tržištu. Drugi je problem što male i srednje tvrtke nisu najveći kupac na IT tržištu, već je to država s udjelom od 40 posto. U tom nazadnom modelu potražnje cilj IT tvrtki koje žele pridobiti tako važnog klijenta nije povećati konkurentnost, već pronaći najefikasniji način supstitucije usluga. Prema Radmanu treći ključni problem je što Hrvatska nije društvo znanja jer se ono ne cijeni. Poslodavci su spremniji platiti hardver, nego softver i usluge. Konačno, četvrti problem domaćeg IT-a je što se te tvrtke nisu organizirale u cehovska udruženja i oblikovale svoje interese pa ih nitko ne doživljava kao industriju. “Hrvatska zaostaje po ulaganjima u ICT, posebno softver i usluge. ICT je važan zamašnjak ukupnog hrvatskog gospodarstva, a pregovori s EU posljednja su prilika za pripremu kako bi uspješno odoljeli konkurenciji koja će doći iz Unije. I dok država i velika poduzeća ulažu u ICT tehnologije, ključan je problem što mala i srednja poduzeća to ne čine”, tvrdi Emil Tedeschi, predsjednik HUP-a.

Rast za 50 posto
Problem je tim veći što su male i srednje tvrtke najbrojniji poslovni subjekti u Hrvatskoj. HGK procjenjuje da čine više od 90 posto aktivnih poslovnih subjekata. Ne čudi stoga što su tvrtke poput Microsofta, SAP-a i Oraclea preko mreže domaćih partnera prve počele nuditi specijalizirana ICT rješenja malim i srednjim poduzetnicima. Međutim, u HGK kažu da tvrtke s manje od 50 zaposlenih smatraju da nemaju dovoljno sredstava za uvođenje ICT tehnologija koje bi ih učinile konkurentnijima. “Tvrtke u EU i SAD-u uspjele su zahvaljujući ICT-u povećati produktivnost do 50 posto. Takav uspjeh možemo ostvariti i u Hrvatskoj. Dodatna je prednost što paralelno s uvođenjem ICT-a možemo unaprijediti poslovne procese i tako povećati konkurentnost”, zaključio je Miroslav Kovačić, državni tajnik za e-Hrvatsku.

Hrvati prvi u traženju vijesti na Internetu
Po najnovijem izvješću o informacijskom društvu naša je zemlja u nekoliko pokazatelja među prvima u Europi. “Hrvatska je u Europi prema broju građana koji na Internetu traže vijesti prva, po traženju poslovnih informacija online četvrta i po skidanju popularnih sadržaja s weba sedma. Trećina građana koristi se Internetom, a to pokazuje da imamo veliki potencijal razvoja”, kaže Kovačić.