Na panel diskusiji ‘Europska perspektiva i pozicija Hrvatske, Anamarija Matak iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike naglašava da “okoliš” nije sektor sam za sebe, nego mora biti uključen sinergijski u sve ostale.

“Promjene dolaze i regulativa više neće biti vezana samo uz otpad nego uz čitavi sustav – bavit će se proizvodnjom, distribucijom i prodajom”, kazala je Matak. Dodala je da mi imamo problem da moramo uvoziti sirovinu iz stranog komunalnog otpada te je nužno to promijeniti tako da se takve sirovine dobiju iz domaćeg otpada. Ističe i važnost edukacije kao ključnog elementa kružne ekonomije.

Zero Waste koncept

“Projekti edukacije se pokušavaju spustiti na lokalnu sredinu, gradovima i općinama, jer svi imaju svoje specifičnosti. I ona je svjesna da je Zero Waste koncept, nešto što nigdje nije postignuto, no to je strategija da što manji dio otpada završi na odlagalištima.

Upozorava kako praksa pokazuje da su privatni poduzetnici puno agilniji u promjenama i izgradnji infrastrukture nego što su to javna komunalna poduzeća. Hrvatsku u novoj financijskoj perspektivi EU očekuje oko 10 milijardi eura iz fondova, a veliki dio će otpadati i na gospodarenje otpadom.

“Dio projekata ćemo završiti u ovom programskom razdoblju, no dobar dio će ih se morati prenijeti i u naredno. U budućnosti će se inzistirati na nekim novim tehnologijama i procesima – dok se dosad tražilo da se što više otpada reciklira, sada će biti fokus na tome da otpada što manje nastane.

Agenda u EU je sada gospodarski rast uz smanjenje otpada”, zaključuje Matak. Maja Feketić iz FZOEU-a naglašava da Hrvatska ulaže puno novca i znanja kako bi svi ekološki projekti zaživjeli – prijavljeno je 145 projekata reciklažnih dvorišta, 141 za nabavku komunalnih vozila, 92 edukacijska projekta….

Više od 300 mil. eura namijenjeno je za ovu problematiku. Feketić upozorava da je velik problem i kašnjenje gradnje centara za gospodarenje otpadom: “Imamo 11 centara, dva su u punom radu, centri u Šibeniku i Zadru bi ove godine trebali početi s gradnjom, a naredna četiri su u nekom procesu tendera. Ostali su na čekanju.”

Dobru europsku praksu e na primjeru Švedske predstavila Diana Helen Madunic, veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj. Cilj, kaže, mora biti eko sustav kao jedan kompleksni sustav koji mora imati politiku, strategiju i infrastrukturu, odnosno nekog tko će provoditi sve to.

Smeće je resurs

“U Švedskoj je mentalitet da otpad nije smeće, nego resurs, zapravo novac i ljudi su svjesni da moramo krenuti u kružno gospodarstvo. To je jasno i građanima i tvrtkama. Švedske su tvrtke po tom pitanju uvijek ispred Vlade i samo gospodarstvo radipritisak na državu da promjenu regulativu”, kazala je.

Dodaje da se u Švedskoj otpad koristi kao energetski resurs na koji se grije 1,2 milijuna stanova, a na dobiveno gorivo voze i gotovo svi gradski autobusi.

Veleposlanica podsjeća da je svijest o važnosti brige o okolišu toj zemlji započela kasnih ‘60-ih, a kada su ovakvi problemi uvedeni u školske programe. No, ‘80-ih je shvaćeno da se mora ciljati i na mlađu djecu, onu u vrtiću.

Prednost zemalja popu Hrvatske, koje su relativno kasno krenule s konceptom kružnog gospodarstva, vidi u činjenici da mogu učiti na greškama drugih poput Njemačke i Švedske koje jesu pioniri, ali su radile i greške, kako u tehnologiji tako i u izgradnji čitavog sustava.