Rekorder po duljini krize i posljednja u Europi koje je uskočila na vlak oporavka, Hrvatska je napokon počela zrcaliti pozitivna ekonomska očekivanja.

Addiko banka povisila je prognozu rasta BDP-a s 2 na 2,7 posto u 2016., očekuje rast zaposlenosti, blag oporavak inflacije, kao i izvjestan izlazak iz Procedure prekomjernog deficita 2017., stoji u najnovijoj publikaciji Macroeconomic Outlook 2017.-2018. koju potpisuje glavni ekonomist banke Hrvoje Stojić. "Hrvatska je napokon uhvatila tempo rasta zbog odlične turističke sezone, utjecaj Brexita nije se jače osjetio u eurozoni, a domaća potrošnja i investicije bilježile su oporavak", pobrojao je Stojić, u ekonomskim krugovima poznat kao pesimist, vjetar u leđa gospodarstvu.

Turizam ruši rekorde
Ovogodišnja turistička sezona donijet će oko 8,5 milijardi eura pa je, s kumulativno milijardu eura većim priljevom u posljednje dvije godine, turizam najbrže rastući sektor. I u ostatku ekonomije primjetne su bolje brojke; ponajviše zahvaljujući efektu rasterećenja dohotka i rasta potrošačkog optimizma. "Ugodno su iznenadile investicije privatnog sektora u čemu je sve veći značaj malih i srednjih poduzetnika", ističe glavni ekonomist banke.

 S druge strane, s padom proračunskog deficita za 62 posto u prvih sedam mjeseci, država je na području fiskalne politike učinila dosta premda je naglasak konsolidacije bio na prihodnoj strani dok je ostvarenje rashoda bio ispod plana. U konačnici ovogodišnja fiskalna konsolidacija "nadmašit će sva očekivanja" pa se deficit proračuna targetira oko 2 posto uz stabilizaciju javnog duga na 87 posto BDP-a. Budući da Vlada još nije otkrila kako namjerava financirati najavljeno porezno rasterećenje, iduće godine deficit bi mogao blago porasti, no i dalje ostati ispod maastriških tri posto BDP-a. 

Kapitala ne manjka, upitna cijena
Stojić važnim smatra i dalje smanjivati javni dug jer su izdaci za kamate veći nego manjak u budžetu, a iako se zasad čini da će razdoblje niskih kamatnih stopa potrajati, u prosincu se čeka signal FED-a hoće li cijena novca rasti. Prostora za uštede ima u zdravstvenom sustavu, izdacima za socijalnu zaštitu, subvencijama i masi plaća. A upravo masa plaća, odnosno pregovori sa sindikatima o njezinom povećanju za najmanje dvije milijarde kuna koji čekaju Vladu, najveći je rizik za javne financije u 2017. S visokim bruto potrebama za refinanciranjem od 30-ak milijardi kuna (bez trezorskih zapisa), Vlada bi trebala izaći na tržište i odraditi prudentno pretfinanciranje.

Kapitala na tržištu ne manjka, i to trebamo iskoristiti sad kad imamo dobar momentum; rast BDP-a, stabilizaciju javnog duga i priliku iduće godine izaći iz Procedure prekomjernog deficita (PPD)", poručio je Stojić. Uspijemo li skinuti epitet financijskog grešnika izlaskom iz disciplinske procedure Bruxellesa, realno je računati na poboljšanje kreditnog rejtinga. Ako pošaljemo dobru poruku u idućih šest mjeseci agencije bi nam mogle povisiti rejting za jedan stupanj, a to znači između 50 i 75 bodova niži CDS spread. Predanost ECB-a u labavljenju monetarne politike, uz HNB-ovo prihvaćanje hrvatskih deviznih obveznica u kolateral za strukturne operacije, sastavni je faktor očekivanog sužavanja spreadova. S postojećom visinom duga, za javne financije je ključno raditi na smanjenju premije rizika države, i to je barem prepoloviti sa sadašnjih između 220 i 230 bodova. 

Više tržišnog ponašanja
"Od Hrvatske se traži više tržišnog ponašanja, dakle reforme. Iluzija je da su one samo priča za nerazvijene zemlje; baš suprotno, reformama, i to onim kompleksnim, najviše se bave upravo razvijene zemlje", zaključuje prvi ekonomist Addiko banke.  Sličnog je mišljenja i glavna ekonomistica zagrebačkog ureda Svjetske banke Sanja Madžarević Šujster.

"Treba nam dobar proračun u kojem će se najaviti reforme. Ne treba čekati već iskoristiti povoljne prilike i stvoriti rezervu za 2017. upravo zbog niza neizvjesnosti", ističe Madžarević Šujster. Prioriteti pred novom Vladom su nastavak financijske konsolidacije čije glavne rizike, plaće u javnom sektoru i potencijalnu arbitražu zbog zakona o konverziji, treba riješiti vrlo rano jer mogu odgoditi put izlaska iz PPD-a, dok paralelno treba raditi na povećanju produktivnosti kako bi se zadržao napokon ostvareni oporavak.
 

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

Kako izgraditi karijeru

Želite napredovati na poslu? Ove priče otkrit će vam kako doći do vrha