Mobilne jedinice Ministarstva unutarnjih poslova posljednjih mjesec dana pojačano nadziru najfrekventnije financijske institucije u Zagrebu i u ostatku Hrvatske. Zbog sve većeg broja oružanih pljački interventna, specijalna i temeljna policija, najčešće u civilu, ali do zuba naoružana, svakodnevno partolira oko banaka i drugih institucija poput Fine ili poštanskih poslovnica. Umjesto da banke, većinom u stranom vlasništvu, ulože veća sredstva u osiguranje od pljački, patrole mobilnih jedinica naoružane dugim cijevima plaćaju porezni obveznici.
Mobilne jedinice raspoređene su oko najfrekventnijih financijskih institucija po nalogu ministra Ivice Kirina, potvrdio je za Poslovni dnevnik glasnogovornik MUP-a Igor Štefanec.

Nesigurni građani
“Ideja o uvođenju mobilnih jedinica pokazala se opravdanom za vrijeme pljačke pošte u Botincu. Policijske mobilne jedinice koje su nadzirale taj dio grada naletjele su na opasne razbojnike čija je sudbina svima sada već poznata”, objasnio je Štefanec.
Podsjetimo, početkom prosinca nakon pljačke pošte dva su razbojnika ubijena, a jedan je policajac ranjen. Ubijeni razbojnici upali su maskirani i naoružani scorpionom i uzijem u trenutku kad je jedna službenica razgovarala telefonom sa suprugom. Ugledavši razbojnike, prestrašena žena uspjela mu je samo reći: “Pljačkaju nas” nakon čega je spustila slušalicu. Suprug je tada pozvao policiju, a nekoliko minuta kasnije, kad su pljakaši sa svojim plijenom krenuli u bijeg, za vratom su im bili pripadnici mobilne jedinice MUP-a koja je u tom trenutku bila u neposrednoj blizini pošte.
Policajci koji su toga kobnog 7. prosinca u zagrebačkom naselju Sveta Klara ustrijelili dvojicu razbojnika postupili su zakonito i u samoobrani, ustvrdio je tada ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin.
“Policijske postrojbe i dalje će ispunjavati svoje zadaće na prostoru cijele države i kriminal pokušati svesti na najmanju moguću mjeru”, izjavio je Kirin odlučan da se broj pljački i drugih kriminalnih radnji svede na najmanju moguću mjeru.
Međutim, sve rabijatniji i lukaviji razbojnici nisu se dali impresionirati takvim radikalnim metodama.
“Mobilne jedinice i prošlog su tjedna na ulicama Zagreba tražile naoružanog i maskiranog razbojnika koji je opljačkao poštu u Vukovarskoj”, kaže Štefanec. Nakon dojave o pljački na teren su odmah izašle temeljne i interventne postrojbe MUP-a, kao i specijalne postrojbe naoružane strojnicama. Pljačkaš tada nije uhvaćen, a na sreću nitko nije stradao.
Prema anketama koje su provedene krajem prošle godine, građani Hrvatske ne osjećaju se sigurno, a jedino rješenje koje im je ponudio ministar policije su duge cijevi na ulicama. Prema novom prijedlogu Zakona o policiji policajci će dobiti legalno pravo da sprječavajući zločin izravno pucaju u osumnjičenog razbojnika bez upozoravajućeg pucnja u zrak.

Sredstva prisile
“Treba li izravno pucati u razbojnike ili druge kriminalce procjena je koju može donijeti samo policajac na terenu, i to je njegovo pravo”, kaže Štefanec za Poslovni dnevnik.
Prema postojećem zakonu sredstva prisile smiju biti uporabljena radi zaštite života ljudi, svladavanja otpora, sprječavanja bijega ili odbijanja napada, te ako mjere upozorenja i zapovijedi ne jamče uspjeh. U tom bi slučaju policijski službenik uvijek trebao uporabiti najblaže sredstvo prisile koje jamči uspjeh, svakako ne strojnicu.
U prvih jedanaest mjeseci prošle godine u Hrvatskoj je opljačkano rekordnih 38 poslovnica banaka! Čak 90 posto više nego u 2004. kada ih je opljačkano 20 ili 170 posto više nego 2003. Poštanske poslovnice bile su u 2005. čak 27 puta na meti razbojnika, godinu dana ranije 20 puta, a 2003. godini 13. Porast razbojstava bilježe i mjenjačnice. Njih 26 opljačkano je prošle godine, 24 godinu prije, a prije dvije godine 12.
Istodobno policiji imponira činjenica da se broj razbojstava prošle godine smanjio za čak pet posto! Istina, benzinske crpke, kiosci, trgovine, pa čak ni kladionice u 2005. nisu bile toliko zanimljive sitnim kriminalcima i velikim ribama.
Od tragičnog događaja u Fini u Zagrebu u kojem su brutalno ubijena dva djelatnika Sokol Marića, zaštitarske tvrtke koje rade za banke i druge institucije u kojima se barata većim količinama gotovine podignule su stanje sigurnosti na najveću razinu. Zaštitari bi tako već sad morali nositi 25 kilograma teške pancirke koje štite i od metaka kalašnjikova. Financijske ustanove tada su razmišljale o ugrađivanju posebnih rolo vrata kako bi se spiječio brzi ulazak i izlazak iz štićenih prostora.
Prolaz kroz takva vrata trajao bi 40-ak sekundi što bitno usporava potencijalnog pljačkaša, a po potrebi mogu se i blokirati. Većina tih obećanja ostala je prazno slovo na papiru, a zastrašujuće mobilne policijske jedinice s dugim cijevima koje ne polučuju impresivan uspjeh ionako će opet platiti porezni obveznici.

Neizvjesna potraga za počiniteljima
Od 38 opljačkanih banaka u 2005. još se traga za počiniteljima 15 oružanih pljački. Svega deset razbojnika koji su se okomili na lak plijen u poštama privedeno je licu pravde, drugih 17 još slobodno šeta. Policiji je poznato samo 13 pljačkaša mjenjačnica, isto toliko njih još vreba na ulicama.