Rumunji, Hrvati i Turci najčešći su korisnici širokopojasnog interneta na jugoistoku Europe. Na tisuću stanovnika 34 Rumunja, 20 Hrvata i 15 Turaka ima neki oblik vrlo brzog pristupa internetu. Iz mora promila s kojima se taj pokazatelj iskazuje u svim ostalim zemljama u regiji, izdvaja se još jedino Bosna i Hercegovina u kojoj na tisuću stanovnika postoji osam korisnika širokopojasnog interneta. Službeni su to podaci Europske komisije o regionalnom TK tržištu za 2005. godinu, a istraživanje je provela agencija Cullen International. U istraživanju se navodi da je za brz razvoj DSL-a ključna dobra regulacija tržišta. To potvrđuje primjer Rumunjske u kojoj su novi telekomi dobili pristup u telefonske centrale bivšeg monopolista i tako direktno pristupili krajnjim korisnicima. U Rumunjskoj, tako, širokopojasne priključke guraju novi telekomi, te kabelski i mobilni operatori. Od 3,47 posto Rumunja sa širokopojasnim priključkom, njih trećina ima kabelski pristup internetu, veliki broj korisnika ima mobitel, dok su DSL i Wifi pristup zastupljeni s 0,1 posto. Zahvaljujući liberalizaciji TK-a novi telekomi drže 99 posto tržišta širokopojasnog interneta, a bivši rumunjski monopolist svega 1 posto. Novi telekomi također 25 posto svojih DSL korisnika drže preko izdvojene lokalne petlje, a ostale preko veleprodajne DSL usluge bivšeg monopolista. Za razliku od Rumunjske u Hrvatskoj još nije liberalizirana izdvojena lokalna petlja pa sve DSL priključke drži bivši monopolist. Većinom kroz T-Comovu maloprodajnu ADSL uslugu, a manjim dijelom kroz veleprodajnu T-Comovu ADSL uslugu koju preprodaju novi telekomi, među kojima je najzastupljeniji Iskon, tvrtka kći T-HT-a. Uglavnom, Hrvatska je druga u regiji po broju širokopojasnih korisnika s udjelom od 2,02 posto. Broj kabelskih priključaka je zanemariv, a broj DSL priključaka EK je krajem 2005. godine procijenila na 89.870. Treća zemlja po broju širokopojasnih korisnika je Turska s udjelom od 1,59 posto. Kao i u Hrvatskoj, i u Turskoj više od 95 posto korisnika ima DSL priključak, a bivši monopolist drži 98,5 posto tog tržišta procijenjenog na 1,15 milijuna priključaka. Vrlo slična situacije je i u Bosni i Hercegovini. Tamo 0,87 posto građana ima širokopojasni priključak. Bivši monoplist drži 75 posto tog tržišta, a 87 posto priključaka čini DSL.