OSIJEK – Nakon što je prošle godine, zahvaljujući bespovratnih 3,5 milijuna kuna iz državnog Fonda za razvoj i ubrzano zapošljavanje, uspjela sanirati poslovanje i riješiti se gubitka, Slobodna zona Osijek u tekućoj je godini prošla fazu konsolidacije poslovanja i završit će je u plusu.
Direktor Stevan Radovančević, koji je na tu funkciju došao prije godinu i pol dana, ističe da se Slobodna zona danas nalazi u kritičnoj fazi.

Nije vlasnik zemljišta
“Strateški interes je otvaranje novih radnih mjesta. Danas u tvrtkama koje posluju u sklopu Slobodne zone radi 800 ljudi, od čega je 300 zaposleno u proteklih 18 mjeseci s planom da do kraja 2006. godine njihov broj bude tisuću.
No problem je u tome što su nam kapaciteti popunjeni i nemamo više ni kvadrata slobodnog zemljišta ili hale”, kaže Radovančević.
Zona, naime, djeluje na četiri lokacije s ukupno 240.600 kvadrata zemljišta, no ni na jednoj nije vlasnik zemljišta. Pri tome valja istaknuti da 30.000 kvadrata u Zračnoj luci i 50.000 na devastiranom dijelu Nivete uopće nisu u funkciji.
Stvari bi se mogle pomaknuti s mrtve točke od sljedeće godine kada u vlasničku strukturu uđe i Grad Osijek, koji je za dokapitalizaciju Slobodne zone u proračunu za sljedeću godinu osigurao 910.000 kuna.
“Mislim da je bilo krajnje vrijeme da se Grad nakon osam godina uključi u upravljanje Zonom. Naime, jedinice lokalne samouprave imaju presudnu ulogu u razvoju ovakvih tvrtki jer mogu osigurati zemljište, infrastrukturu i potpore investitorima, a nama je sve to neophodno.
Sada se prvo treba riješiti problem zemljišta, Osječko-baranjska županija kao vlasnik 86,6 posto Zone i Grad Osijek moraju početi pregovore o kupnji zemljišta od Tranzita, ukupno 130.000 kvadrata, i Hypo consultsa odnosno Nivete, odnosno od države u slučaju Zračne luke”, ističe Radovančević.

Koncesija i u Baranji
Kako doznajemo, pregovori s Tranzitom počet će čim Grad uđe u vlasničku strukturu, a ako se oni uspješno završe, Zona bi mogla na tih 130.000 dobiti još 80.000 kvadrata zemljišta, koje je u vlasništvu Grada, a koje se naslanja na Tranzitovu česticu.
U Zoni sada posluje pet proizvođačkih i tridesetak tvrtki neproizvođačkih djelatnosti. Već 18 mjeseci se pregovara s litavskim proizvođačem mineralnih gnojiva Arvijem, koji bi zaposlio 70 radnika, a ulaganje od 15 milijuna eura bila bi prva strana greenfield investicija u Osijeku.
Osim toga, očekuje se i suglasnost Vlade za proširenje koncesije Slobodne zone na područje Belog Manastira, pri čemu bi u njezin sastav ušle tvrtke Starco i Ecocortec sa oko 250 radnika.