Premda se nakon jednodnevne znatne redukcije stanje s isporukom ruskog plina popravilo, Vlada bi se prema najavama premijera Ive Sanadera mogla odlučiti na rješenja koja bi opskrbu plinom učinila dugorčno nešto stabilnijim.
“Stanje nije alarmantno i dramatično, ali se kao odgovorna zemlja moramo suočiti s tim da bi ovo moglo biti trajno stanje. Stoga ćemo razmisliti o tome da iz iduće faze privatizacije Ine izuzmemo neke strateške segmente, kao što je to već učinjeno s Plinacrom, i u potpunosti ih zadržimo pod kontrolom države”, kazao je jučer Sanader koji pritom nije precizirao koje bi dijelove naftne kompanije bilo uputno održati pod potpunom kontrolom.

Interventni uvoz
O tome će raspravljati jučer oformljeno povjerenstvo u kojem će se nalaziti ministar gospodarstva Branko Vukelić, ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić, članovi uprave Ine Tomislav Dragičević i Mirko Zelić te direktor Plinacra Branko Radaković, ali je pretpostavka da se premijerov nalog odnosi na plinska nalazišta.
Kratkotrajan nalog dan upravi Ine je da interventnim uvozom ublaži situaciju, a to će se prema riječima predsjednika uprave Ine Dragičevića pokušati realizirati u suradnji s talijanskim ENI-jem, odnosno dobavljanjem nafte iz Alžira. Sanader je kazao i kako se treba učiniti sve da se ne produžuje remont u kutinskoj Petrokemiji nakon 15. siječnja, no član uprave Ine Zelić iznio je rezerve o takvim mogućnostima.

Hladni pogon
Njegovo je, kaže, osobno mišljenje da bi Kutina trebala stajati duže u hladnom pogonu, odnosno da bi se trebala uključiti tek u veljači ili ožujku kako bi se što duže zadržale uskladištene rezerve u Okoliju.
“Petrokemija je u hladnom pogonu, a HEP je reduciran na 40 posto isporuke i na tom stanju moramo ostati jer moramo sačuvati plin u skladištu kako bi prebrodili moguće krize u veljači i ožujku”, objašnjava Zelić.
Premijer Sanader najavio je da će se idućeg tjedna održati i sjednica Povjerenstva za plinofikaciju jer se “plinska situacija mora pospješiti u situaciji kada sukob između Rusije i Ukrajine, odnosno događanja s plinom neodoljivo podsjećaju na ono što se 70-ih godina događalo s naftom”.

Hrvatskoj normalizirana isporuka ruskog plina

Uvoz ruskog plina Hrvatskoj preksinoć je poslije 22 sata normaliziran i Hrvatska dobiva ugovorenu 131 tisuću prostornih metara plina na sat, potvrdili su jučer u Ministarstvu gospodarstva i Ina Naftaplinu. Redukciju ruskog plina smatraju završenom i drže da se zbog izrazito kritičnih reakcija zapadne Europe neće ponoviti. Ipak, i jedni i drugi ne žele ništa prepustiti slučaju pa i dalje apeliraju na građane na štednju, odnosno da smanje grijanje u domovima barem za dva stupnja.
Plinsku su krizu osjetili samo veliki potrošači, točnije Hrvatske elektroprivreda, kojoj je Ina reducirala isporuku za 50 posto. No, HEP-u će se normalizirati isporuku plina na ugovorenih 80 tisuća prostornih metara na sat najvjerojatnije već danas. Drugom velikom potrošaču, Petrokemiji, nije niti trebala jer tvrtka obnavlja pogone do 15. siječnja, kada bi trebala izići iz “hladnog pogona” i započeti proizvodnju.
D. Klobučar