Adriatic institut za javni poredak objavio je jučer u Zagrebu “2007. Indeks ekonomske slobode” koji izdaju The Wall Street Journal i The Heritage Foundation prema kojem je Hrvatska pala s 55. na 109. mjesto među 157 država svijeta. S osvojenih 55 posto slobode u ovom Indeksu Hrvatska je svrstana u “uglavnom neslobodne ekonomije” svijeta te je ispod regionalnog prosjeka što je svrstava gotovo na samo dno Europe, na 37. od ukupno 41 zemlje. Indeks kaže da Hrvatska bilježi dobre ocjene u fiskalnoj slobodi i nešto manju u monetarnoj. Isto tako, iako je najviša porezna stopa na dohodak visoka, porez na dobit je nizak, a ukupan porezni prihod nije nerazumno pretjeran mjeren postotnim udjelom u BDP-u.

Niska inflacija
Visoku ocjenu zaslužuje i inflacija koja je u Hrvatskoj niska i cijene koje su prilično stabilne, međutim Indeks kaže da je hrvatska monetarna sloboda povrijeđena zadržavanjem državne manipulacije cijena. Sloboda od države, investicijska sloboda, vlasnička prava te sloboda od korupcije su područja koja su The Wall Street Journal i The Heritage Foundation ocijenili vrlo niskim ocjenama. U Indeksu stoji da su u našoj zemlji državni rashodi ekstremno visoki, a znatna državna regulativa koči prirodni tok trgovine. Sudski sustav je također naveden kao problematična zbog svoje sklonosti korupciji, političkom uplitanju i neefikasnoj birokraciji zbog čega neki investitori radije traže međunarodnu arbitražu. Za nisku ocjenu ekonomske slobode u Hrvatskoj kriva su i znatna neslužbena ograničenja stranih investicija poput visoko politiziranog donošenja odluka, navode autori, koja postoje za one ulagače koji su voljni hrabro se suprotstaviti “hrvatskom regulatornom labirintu”. “Prisutnost države u ekonomiji je prevelika u usporedbi s drugim zemljama. Ljudi u Hrvatskoj su spriječeni znatnom poslovnom regulativom, strogim pravilima tržišta rada i visokom državnom potrošnjom koja je iznad 50 posto BDP-a. Poruka dinamičnijih ekonomija pokazuje da Hrvatska može radikalno uvećati svoj prosperitet, odnosno povećati životni standard svojih građana ako oslobodi svoje gospodarstvo”, kaže Tim Kane iz The Heritage Foundationa. Joel Anand Samy iz Adriatic instituta rekao je da bi Hrvatska, ako želi privući strane investicije i povećati rast, mora provesti tržišne reforme koje će se zasnivati na vladavini prava jer naša zemlje zaostaje za regijom u kojoj se takve reforme uspješno provode. Autori kao primjer navode da se u Europi po ekonomskim slobodama iza Hrvatske nalaze samo još Bosna i Hercegovina, Rusija, Ukrajina i Bjelorusija.

Najslabije točke
Novi Indeks naglašava poduzetništvo kao segmetnt faktora slobode poslovanja. Područja u kojima je Hrvatska postigla slabe ocjene uključju vlasnička prava, 30 posto, sloboda od korupcije, 34 posto, sloboda od države, 36,5 posto, sloboda ulaganja, 50 posto, radna sloboda, 52 posto, sloboda poslovanja, 53,8 posto i financijska sloboda, 60 posto.

Europa ekonomski najslobodnija regija

Iako Europljani uživaju nadprosječni stupanj ekonomske slobode, problem je što je restriktivna politika rada usporava gospodarski rast regije, navodi se u istraživanju Indeksa ekonomske slobode koji godišnje objavljuju “The Heritage Foundation” i “Wall Street Journal”. Ovogodišnji indeks rangira ukupni stupanj ekonomske slobode u Europi na 67,5 bodova (na ljestvici do 100), što je solidno ispred globalnog prosjeka (60,6) te znači da je Europa ekonomski najslobodnija regija svijeta. Od europskih zemalja među prvih deset na ljestvici su Velika Britanija (6.), Irska (7.), Luksemburg (8.) i Švicarska (9.), a Sjedinjene Američke Države zasjele su na četvrto mjesto. Azijske zemlje i ove godine prednjače na ljestvici najslobodnijih svjetskih ekonomija u 2007. Hong Kong je na prvom s 89,3, Singapur s 85,7 bodova na drugom, a treća je Australija s 82,7 bodova. Najlošije rangirana (157.) je Južna Koreja s tri boda.
(K. Končevski)