Plaćanje police osiguranja postalo je zbog krize opterećenje. Kada bi se Hrvati odrekli nekoliko SMS poruka i telefonskih poziva mjesečno ili nekoliko kutija cigareta, to bi bilo dovoljno da osiguraju imovinu ili život. Poručuje to Igor Pureta, predsjednik Uprave Grawe osiguranja, i objašnjava zašto je osiguranje u krizi najdragocjenije, zašto se ne “kače” ni s kim te zašto povećanje tržišnog udjela za njega nije važno.

Koliko je kriza utjecala na Grawe Hrvatsku? Ukupna zaračunata premija pala je u odnosu na prošlu godinu?
Točno je. No i ukupno tržište je imalo pad u odnosu na 2008., što znači da nismo jedini koji smo pali. Naš pad od 3,5 posto nije tako strašan jer se do kraja godine povećanjem prodaje može i korigirati. Financijska situacija ostavila je traga na svima, no Grawe još dobro stoji.

Koliko dobro?
Uspoređujući se s drugim osiguravajućim društvima rekao bih da čak stojimo jako dobro. To znači da naši osiguranici mogu računati na sigurnost svojih ulaganja. I prije krize smo posezali za ulaganjima koja su najmanje riskantna. Tek nešto više od dva posto kapitalnih ulaganja uloženo je u dionice.

Koje vrste osiguranja su zabilježile najveći pad, a koje najmanji?
Svi segmenti ostvarili su jednaki pad. Držimo se jako dobro u svim segmentima. To je rezultat našega strateškog usmjerenja prema malim klijentima. Nemamo velikih ugovora o osiguranju, kako u području osiguranja imovine kao što su velike tvornice ili konglomerati, tako ni u području kolektivnih životnih osiguranja u velikim poduzećima. Kada bi se takvi veliki ugovori raskidali, došlo bi do velikog pada.

Svaka kuna je građanima sada postala neprocjenjiva. Kako u takvim uvjetima prodati osiguranje?
Upravo u ovoj teškoj financijskoj situaciji, a većina građana jest u teškoj situaciji, osiguranje je nešto što im i te kako treba, što tek sada mnogi spoznaju na vlastitoj koži. Upravo je u krizi osiguranje najdragocjenije. Ako se dogodi nesretan slučaj i dođe do uništenja imovine, tu je osiguranje koje će nadoknaditi tu štetu koju čovjek sa svojom plaćom, koja je sve manja upravo zbog poskupljenja i dodatnih poreza, neće moći sam nadoknaditi.

Imamo li onda, slijedom toga, porast osiguranika u Hrvatskoj?
Ljudima je zahtjevno objašnjavati što dobivaju s osiguranjem. Većina njih to gleda kao trošak, sve dok ne dođe do neke nevolje, kada svima postane jasno koliko je olakšavajuće imati osiguranje. Primjerice, Hrvati jako puno telefonski komuniciraju. Kada bi se odrekli nekoliko SMS poruka ili telefonskih poziva mjesečno, odnosno nekoliko kutija cigareta, to bi bilo dovoljno da osiguraju imovinu ili život.

Što se događa s ljudima koji više ne mogu plaćati police osiguranja? Ima li ih sve više i očekujete li možda njihov porast?
Imamo 32 posto više zahtjeva za raskidom polica nego lani u istom razdoblju. Pokušavamo smanjiti taj broj zahtjeva za raskidom police jer raskid osiguranja, pogotovo životnog, najgora je opcija za klijenta. Što kraće traje ugovor, to klijent dobiva manje novca ako otkupljuje policu.

Koliko je raskinuto polica?
U prva četiri mjeseca Grawe je zabilježio 1247 otkupa.

Praktični format

Praktična, brza, dostupna – kako je mala trgovina postala velika u našem svakodnevnom životu

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”

Mislite li da će do kraja godine i 2010. doći do znatnijeg pada na domaćem tržištu osiguranja?
Ne vjerujem. Siguran sam da će tržište osiguranja zadržati barem ovu sadašnju razinu, ako već neće i rasti. Bez obzira na crne najave za ovu godinu pa i za iduću, možemo reći da je tržište stabilno i da osiguravajuća društva u Hrvatskoj nemaju velikih problema. Ne vjerujem da će se do kraja godine išta drastično promijeniti.

Gdje je Grawe u toj priči?
Ono što nam je velikim dijelom uzrokovalo pad premije u životnim osiguranjima je činjenica da, s obzirom na to da smo 16 godina na tržištu, sada istječu 15-godišnji ugovori. Premiju koju time gubimo relativno nam je teško nadoknaditi u ovakvim uvjetima. A naš je cilj posložiti portfelj kako bismo postali kompozitno osiguravajuće društvo u svrhu odmicanja od rizika da smo samo životni osiguravatelj.

Koja je struktura portfelja Grawe osiguranja?
Životno osiguranje pokriva 2/3 portfelja, nešto manje od 20% su osiguranja vozila, što uključuje osiguranje i od automobilske odgovornosti i kasko, a 10 do 15% su osiguranja imovine.

Kako ćete ih posložiti?
Naš je cilj da se naš portfelj sastoji 50 posto od životnog osiguranja, a 50 posto od neživotnog.

Sada je tržišni udio Grawe osiguranja oko četiri posto. Kako ga planirate povećati?
Zbog čega mislite da je nužno povećati tržišni udio?

Svi na našem tržištu žele biti bolji, jači, prisutniji?
Jasno, ali to je samo jedan pokazatelj. Onda bismo mogli reći da je Croatia osiguranje, koje je oduvijek najveći osiguravatelj u Hrvatskoj, gotovo svake godine sve slabije jer ima sve manji tržišni udio, a to nije istina. Oni su još naše najjače društvo. Jasno je da je tržišni udio najočitiji pokazatelj jer ga je najlakše pratiti. No pitanje je je li poduzeće likvidno i solventno, jesu li klijenti zadovoljni, je li poduzeće plasiralo nove proizvode, jesu li radnici zadovoljni. Naša strategija nije nužno povećati tržišni udio. On je godinama stabilan oko četiri posto. No na parametre kao što su zadovoljstvo klijenata i radnika smo ponosni i oni su, uz naravno one koji se odnose na financijsku stabilnost, naša najveća snaga.

Croatia osiguranje je u većinskom državnom vlasništvu. Budući da drže više od trećine tržišta, bi li država trebala prodati taj udio da bi došlo do apsolutne liberalizacije tržišta?
To što oni drže više od trećine tržišta nema veze s vlasničkom strukturom jer društvo mora poslovati pozitivno i profitabilno. Nije bitno tko je vlasnik. Nije nužno da CO bude privatizirano u potpunosti da bi tržište bilo liberalizirano. Tržište nije ni sada apsolutno liberalizirano niti je apsolutna liberalizacija u interesu korisnika. Tržište će biti liberalno onoliko koliko to zakon dopušta neovisno o udjelu državnog vlasništva u CO.

Ali vlasnik tog društva je država koja propisuje zakone zbog kojih nema liberalizacije.
Ova vaša tvrdnja se može svrstati pod neku vrstu tzv. teorije zavjere, koju ne mogu ni potvrditi ni demantirati pa ni komentirati.

Tko vam je najveća konkurencija? S kim se ‘kačite’?
Ne “kačimo” se ni s kim jer naša filozofija nije nužno povećati tržišni udio. Umjesto da se borimo za tržišni udio, mi se borimo da naša kvaliteta bude bolja i da klijenti i zaposlenici budu zadovoljni.

Što je, s obzirom na strukturu klijenata, najveći rizik Grawea?
Zapravo ništa. Nemamo velikih rizika. U tome i jest naša filozofija. Nemamo velikih ugovora niti osiguranu veliku imovinu da bismo mogli reći: “E to nam je rizično!” U imovinu ulažemo čak konzervativnije nego što to zakon propisuje da bismo smanjili rizike na financijskom tržištu kao što je slučaj ove krize. Filozofija nam je konzervativna u svrhu zaštite klijenata, a time i nas samih. Velik rizik se teško može pojaviti.

Politika ulaganja

U kojim segmentima je vaša filozofija konzervativna kako ste prije spomenuli? Jeste li konzervativniji od matice?
Zakon propisuje da obveznice RH moraju imati udio u portfelju od minimalno 50%. Mi imamo 80%. Propisano je da se određeni postotak može uložiti u dionice, mi ih imamo tek 2%. Pad tržišta dionica nas nije pogodio. To je taj dugoročan stil razmišljanja koji kaže: “Moramo biti sigurni jer to nisu naši novci. Netko nam ih je dao na čuvanje i mi ih moramo imati u dogovorenoj vrijednosti kad za to dođe vrijeme, bilo da je riječ o isteku ugovora ili naknadi nastale štete.” Ne smije se dogoditi da ih nemamo. To je možda teško razumjeti ako nekog zanima samo rast tržišta i tržišni udio. Mi sada gledamo hoćemo li za 10 godina imati novce koje trebamo imati i kako ćemo osigurati da ih imamo. Jer ako na to ne mislimo sada, bit ćemo onda u problemima.