Početak 2026. godine donio je pravu revoluciju u poslovanju u Hrvatskoj uvođenjem sustava Fiskalizacija 2.0. Porezna uprava dobila je uvid u transakcije u stvarnom vremenu, a za one koji se ne prilagode predviđene su rigorozne novčane kazne.

Prvim danom siječnja 2026. godine na snagu je stupio novi Zakon o fiskalizaciji, poznatiji kao “Fiskalizacija 2.0”, koji donosi korjenite promjene za sve poslovne subjekte u Hrvatskoj. Najveća novost jest uvođenje obveznog sustava e-računa za sve transakcije između poduzetnika (B2B), čime Porezna uprava po prvi put dobiva cjelovit uvid u poslovni lanac u stvarnom vremenu, od nabave i ulaznih cijena do konačne prodaje.

Moda i tržište

Hrvatska uskoro dobiva još jednu šoping meku, dolazi i sasvim novo ime na tržištu, investicija vrijedna 15 milijuna eura

Za obveznike PDV-a ova je obveza nastupila odmah, dok će se ostali subjekti, koji nisu u sustavu PDV-a, morati prilagoditi od prvog siječnja 2027. godine. Cilj je jasan, smanjenje sive ekonomije i povećanje transparentnosti, no za poduzetnike to znači kraj dosadašnjeg načina poslovanja i hitnu prilagodbu na složen digitalni sustav.

Novi model funkcionira po principu dvostrukog izvještavanja i unakrsne provjere. Naime, pošiljatelj računa dužan je odmah po izdavanju poslati sve podatke Poreznoj upravi, odnosno “fiskalizirati” račun. No, tu obveza ne prestaje. Primatelj računa također je dužan unutar pet radnih dana prijaviti Poreznoj upravi da je račun zaprimio, čime se zatvara krug i omogućuje automatska provjera podataka. Ako primatelj utvrdi pogrešku, ima mogućnost odbiti račun slanjem obavijesti o odbijanju, što se također evidentira u sustavu.

Cijela komunikacija odvija se putem decentralizirane mreže i posebnog HR-CIUS UBL formata, a svaka tvrtka morala je registrirati svoju adresu za primanje e-računa u središnjem javnom direktoriju (AMS).

Osim transakcija između tvrtki, nova pravila obuhvaćaju i apsolutno sve transakcije prema krajnjim kupcima (B2C), bez obzira na način plaćanja. Dok je stari sustav pokrivao uglavnom gotovinu i kartice, Fiskalizacija 2.0 sada uključuje i bankovne transfere, internetska plaćanja poput PayPala te sve druge oblike elektroničkog plaćanja.

To znači da se za svaku, pa i najmanju prodaju, mora u stvarnom vremenu poslati poruka Poreznoj upravi i dobiti natrag jedinstveni identifikator računa (JIR), koji se potom ispisuje na računu, najčešće u obliku QR koda. Iako poduzetnici i dalje mogu izdavati tiskane račune kupcima, svaka transakcija mora proći digitalnu provjeru.

S početkom primjene zakona, Porezna uprava započela je i s pojačanim nadzorom, a za nepoštivanje propisa predviđene su iznimno visoke kazne koje se kreću od 2.500 do čak 66.000 eura. Sankcije se ne odnose samo na neizdavanje e-računa, već na cijeli niz prekršaja, poput kašnjenja s prijavom, propusta primatelja da potvrdi primitak računa, korištenja neispravnog digitalnog certifikata ili neispunjavanja dodatnih obveza poput klasifikacije svih proizvoda i usluga prema propisanim KPD šiframa. Neki prekršaji vezani uz fiskalizaciju mogu doseći i do 500.000 eura, što jasno pokazuje odlučnost države da novi sustav zaživi u potpunosti.

Brzi paketi kao odgovor na rastuće troškove

Energetska tranzicija postaje stvar opstanka za SME sektor

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Tko je sve na udaru?

Iako se nova pravila odnose na sve, Porezna uprava je već krajem 2025. godine najavila pojačane nadzore u određenim djelatnostima kao pripremu za potpunu primjenu zakona. Tijekom blagdanskog razdoblja na meti su bili ugostitelji i svi obveznici koji posluju s gotovinom.

Business Insider

Rekordne prognoze: Cijena zlata leti na 5000 eura do kraja godine? Središnje banke i privatni kupci natječu se za zalihe poluga

Prije toga, pod povećalom su se našle djelatnosti poput dentalne medicine, posredovanja u medicinskim uslugama, odvjetnici, javni bilježnici, ali i sektori poput specijalnih građevinskih djelatnosti, e-trgovine te sportske i rekreacijske udruge. Uz to, od prvog siječnja 2026. godine na snagu su stupila i nova pravila koja donose znatno veću transparentnost nad transakcijama kriptoimovinom, pa se i u tom segmentu očekuje pojačan nadzor.

Zabrinutost poduzetnika i tehnički izazovi

Uvođenje ovako složenog sustava u vrlo kratkom roku izazvalo je veliku zabrinutost među poduzetnicima, posebno među obrtnicima, OPG-ovima i malim tvrtkama koje nemaju resurse za brzu digitalnu tranziciju. Udruga Glas poduzetnika zatražila je odgodu primjene, no Ministarstvo financija je zahtjev odbilo, tvrdeći da je vremena za pripremu bilo dovoljno.

Osim tehničkih izazova, poduzetnicima su nametnute i nove administrativne obveze, poput obveznog digitalnog arhiviranja svih računa u trajanju od čak jedanaest godina te spomenute obveze detaljnog šifriranja svake stavke na računu. Prvi mjeseci primjene bit će ključni test spremnosti cjelokupnog gospodarstva na digitalnu revoluciju koju donosi Fiskalizacija 2.0.