Prema podacima Ministarstva financija jedinice lokalne samouprave po obračunu za 2007. godinu s osnova poreza na kuće za odmor naplatile su 68,2 milijuna kuna.

Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave uveden je u srpnju 2001. Tadašnja Vlada odlučila je provesti finan- cijsku decentralizaciju pa su tako porezi na vikendice prepušteni lokalnoj samoupravi na čijem su području izgrađene. Zakonodavac je odredio i raspon od 5-15 kuna po četvornom metru korisne površine, a lokalnoj vlasti ostavljena je sloboda izbora visine poreza. Iz odluka dostavljenih nadležnom ministarstvu porez na kuće za odmor jednak je u Viru i Opatiji, za četvorni metar plaća se 15 kuna baš kao i u Zagrebu, Rijeci, Dubrovniku, Šibeniku, Lovincu ili Plitvičkim jezerima. Osijek, Gospić i Brinj izabrali su iznos od 10 kuna dok su uprave u Vukovaru, Topuskom ili Puli odredile 12 kn/m2. Osim toga neki gradovi i općine uveli su i dodatne skale. Tako Novalja iako je odredila porez od 15 kuna, vlasnicima koji su vikendice stekli nasljeđivanjem naplaćuju 5 kn/m2. Neslužbeno se kalkulira da u Hrvatskoj postoji više od 200.000 vikendica, a posljednji konkretan podatak je iz popisa stanovništva iz 2001. Tamo se spominje 182.513 objekata za odmor ukupne površine 10,3 milijuna četvornih metara. Najviše vikendica je u Primorsko-goranskoj te Zadarskoj i Splitsko- dalmatinskoj županiji. Pojedinim lokalnim sredinama porez na kuće za odmor predstavlja važan izvor prihoda. Primat drži Vir gdje je u 2007. na 6.438 kuća za odmor prikupljen porez od 5,2 milijuna kuna, što je oko 30 posto proračunskih prihoda općine. Grad Zagreb je za 2008. predvidio da će kroz porez na vikendice uprihoditi oko milijun kuna.