Godina na izmaku djelovala je dvojako na tržište kapitala. S jedne strane indeks Zagrebačke burze CROBEX ojačao je za 15,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. No, likvidnost trgovanja već je duže razdoblje sve slabija i slabija. Slična je situacija i s investicijskim fondovima. Bilježe polagani oporavak imovine, no ulagača je, posebno malih, sve manje i manje. 2009. obilježile su afere vezane uz tržište kapitala, prije svega afera Spice koja je pomela vodstvo Podravke. Kasnije se utvrdilo da su nalazi Hanfe o provedenom nadzoru u Podravci dvije godine “čučali” u Državnom odvjetništvu. O aferi u Podravci, političkim pritiscima, ali i budućnosti regulatora i domaćeg tržišta kapitala za Poslovni dnevnik govori Ante Samodol, predsjednik Uprave Hanfe.

Kako ocjenjujete stanje na tržištu kapitala tijekom 2009. godine?
Nedostatak povjerenja, kriza optimizma i dominacija straha su učinili svoje. Nije to samo obilježilo naše tržište, ali s obzirom da nije bilo masovnijeg povlačenja izdavatelja s burze, promete možemo ocijeniti izrazito niskim i zabrinjavajućim. Redovni promet manji od 7,4 milijardi kuna je zaista zabrinjavajuće nizak. S druge strane, nije bilo značajnijih ekscesa i kršenja zakona. Imali smo strašno loš prvi kvartal s preko 900 milijuna gubitaka nebankovnog sektora, što je bio nastavak lošeg neto financijskog rezultata nebankovnog sektora iz 2008. s minusom od 11,7 milijardi kuna. Stvari su se jako popravile tijekom drugog i trećeg kvartala, s pozitivnim neto financijskim rezultatom ovog sektora od 2,5 milijarde kuna. Tu su prednjačili mirovinski i investicijski fondovi s plusom od 2,3 milijarde kuna. Zakon o tržištu kapitala je glavno regulatorno obilježje u 2009. godini, a adekvatnost kapitala investicijskih društava s rokom prilagodbe do kraja prvog kvartala 2010. ključno je pitanje u prilagodbi. Također, ova godina je nametnula i pitanje koliko investicijskih društava i društava za upravljanje fondovima može generirati prihode za normalan rad uslijed ovakve nelikivnosti tržišta.

Tko ili što može potaknuti slabu likvidnost domaćeg tržišta kapitala?
Povjerenje i optimizam su nužni ali ne i dovoljni faktori za poticanje likvidnosti domaćeg tržišta kapitala. Slabiji makroekonomski pokazatelji, pad gospodarske aktivnosti, koji je reducirao očekivani dohodak stanovništva, i sve veća neravnoteža u bilancama izdavatelja dodatno su srozali likvidnost. S regulatornog aspekta učinili smo više prostora za ulaganje investicijskih i mirovinskih fondova snižavanjem razine tržišne kapitalizacije izdavatelja pogodnih za ulaganje, ukinuli smo neke limite ulaganja ili dopuštali repo aranžmane. No, snažnija aktivnost portfeljnih investitora ne može se poticati samo regulativom bez snažnijeg priljeva u fondove, a priljevi će se dogoditi kad loše okolnosti promijene trend. Smatram da su za svaki rast Cobexa-a veći od 25 posto nužni veći i stabilniji priljevi od inozemnih investitora.

Koliko brokerskih kuća danas može živjeti od osnovnog posla?
Ako pogledamo ukupnu aktivu od 345 milijuna kuna na kraju trećeg kvartala ove godine ona je 6,5 puta manja, ali samo iz razloga što jedno brokersko društvo, koje je činilo preko 80 posto ukupne aktive, više ne posluje kao brokersko društvo. Ako se pak pogleda račun dobiti i gubitka, tada su prihodi za prvih devet mjeseci od 92 milijuna kuna upola manji negoli u istom razdoblju u 2008. godini. Tridesetak investicijskih društava na kraju trećeg kvartala imalo je gubitak od gotovo 15 milijuna kuna, a ako znamo da prihodi od provizija i naknada za obavljene usluge čine 50 posto svih prihoda, tada se uistinu postavlja pitanje konačnog broja društava. No, o tom broju ne želim spekulirati.

Kako komentirate činjenicu da do sada nije bilo previše osipanja društava za upravljanje investicijskim fondovima iako se govorilo da je tih društava previše?
Možda je preciznije reći da je previše fondova s premalo imovine. Naime, znate da je imovina samo otvorenih fondova na kraju 2007. godine iznosila 29,5 milijardi kuna da bi na kraju 2008. pala na 9 milijardi. Polovica pada od dvadeset milijardi kuna bio je pad vrijednosti imovine, a polovica financijski odljev u druge oblike imovine izvan fondova. Taj pad je značio i drastično manje ulazne naknade i naknade za upravljanje. Broj društava se nije znatnije mijenjao, a danas imamo 134 otvorena fonda s imovinom od oko 10,7 milijardi kuna i 36 društava za upravljanje. Za prvih devet mjeseci ta društva su uprihodovala gotovo 180 milijuna kuna i ostvarila dobit od 29 milijuna kuna. Očito je da se unatoč padu imovine pod upravljanjem, poslovi upravljanja imovinom više isplate od brokerskog posredovanja koje donosi gubitke.

Koliko ste ove godine podnijeli prijava zbog kršenja zakona vezanih za tržište kapitala i je li pad atraktivnosti burze značio za Hanfu i manje posla u nadzoru?
U ovoj godini podnijeli smo 44 prekršajne i četiri kaznene prijave. Što se tiče posla u nadzoru, izvršavamo ga sukladno godišnjem planu, osim u slučajevima nekih ekscesa kad se plan nadzora mora revidirati, a mogu reći da nam je zadnji kvartal ove godine bio pun izuzetaka kao što je Podravka, Badel 1862 i HMID, Transadria. Uz to, otvorili smo ponovno nadzor nad Croatia osiguranjem i Croatia Leasingom. Zaključno, možemo reći unatoč tome što je na tržištu manje dinamike, u nadzoru posla nikad ne manjka.

Treba li Hanfi povećati zakonske ovlasti i bi li to pomoglo, npr. u slučaju Podravke?
Hanfi ne treba povećavati ovlasti, ali potrebno je izmijeniti zakon o Hanfi u dolazećem razdoblju, prvenstveno zbog činjenice da se usvojio cijeli niz zakona iz nadležnosti Hanfe od donošenja Zakona o Hanfi 2005. godine. Hanfa je standardno oblikovana s uobičajenim ovlastima kao i drugi regulatori u svijetu. Da nismo ispunili sve norme po organizaciji i nadležnosti prema Europskoj uniji, zar bi u okviru IOSCO-a kao međunarodnog udruženja regulatora tržišta kapitala zaslužili pravo na potpis multilateralnog sporazuma s 55 zemalja uz revidente Sjedinjenih Država, Japana, Španjolske i Poljske? Istina je da naše ovlasti ponekad ne razumije javnost niti druge institucije u državi, što je bilo i u slučaju Podravke. No, nakon početnog nerazumijevanja, nadležnost i ovlasti su razriješene u međuinstitucionalnoj suradnji.

Zašto Državno odvjetništvo u slučaju Podravke nije ranije reagirao na Hanfine provedene mjere nadzora?
Ne mogu govoriti u ime DORH-a, ali svako vrijeme ima svoje okolnosti, raspoložive informacije i procjene. Prije dvije godine puno je stvari bilo nepoznato. Nama ne preostaje ništa drugo negoli nastaviti razmjenu informacija s drugim institucijama sukladno potpisanom Protokolu.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

Možete li detaljnije objasniti kredit mađarske OTP banke Podravci?
Mogu samo ponoviti javnosti već poznato da je OTP preuzeo pomoću tzv. transfer certificatea kredit odobren Fima Amiu od Merrill Lyncha. Mi u ovom slučaju ne komuniciramo s OTP bankom već s HFSA, mađarskim regulatorom, s kojim imamo bilateralni i multilateralni sporazum. No, HFSA se ponaša sasvim suprotno od sporazuma, pa smo se obratili sjedištu IOSCO-a (Međunarodne organizacije regulatora tržišta kapitala) u Madridu. Ipak, zadnja dva tjedna započeli smo intenzivniju suradnju s HFSA.

Koliko se često susrećete s političkim pritiscima i pokušajima intervencija?
Ako bih rekao da političkih pritisaka nema – ima ih. Ako bih rekao da ih ima – nema ih. Sve ovisi o tome kako gledate na stvar. Po Zakonu o Hanfi zabranjen je svaki pritisak na rad Hanfe, pa i političarima. No, što je to kad nas političari direktno prozivaju u novinama, na radiju ili televiziji? Ili, što je to kad se neki članovi uprava subjekata nadzora pozivaju na svoje prijatelje političare? Pa čak i prozivke Hanfe u saborskim raspravama izvan Odbora ili tematske rasprave o Hanfi su dio iste priče. No, jedno je sigurno, mi nikada nismo niti ćemo donositi prilagođena i konfekcijska rješenja koja bi bila izvan zakona i koja bi pogodovala pojedinim političkim grupama.
Svaki predmet se pojedinačno ispituje i donose se pojedinačna rješenja. Da se kod nas politički ne kalkulira najbolji su dokaz do sada podnesene 363 prekršajne i 33 kaznene prijave, pa i protiv osoba manje ili više bliskih pojedinim političkim opcijama. Nažalost, te prijave ne možemo objavljivati. Čak i kad presude postanu pravomoćne moraju se anonimizirati.

Što je s najavljenim pojeftinjenjem burzovnih naknada?
Poznato je da su tu dva problema – vlasnički i posrednički. Brokeri, odnosno investicijska društva kao vlasnici burze, zainteresirani su za što veću dobit i naknade, dok u ulozi posrednika traže niže burzovne naknade za trgovanje. Izvršen je nadzor nad poslovanjem burze te analizirani prihodi i rashodi. S obzirom da je to bilo netom prije Skupštine Zagrebačke burze, i s obzirom na novi Nadzorni odbor i najavljene poteze, smatrali smo da je nužno sjesti s predstavnicima NO i Uprave. Također, jedno od pitanja koje nas muči je i moguće zajedničko ulaganje u Registar propisanih informacija Hanfe i Burze, koji bi vodila Burza. To pitanje do sada nije riješeno upravo iz razloga vlasničkih preslagivanja i pitanja financiranja. Trenutno to pokušavamo riješiti s Finom, ali Burza je prirodno mjesto za vođenje takvog registra. I to je jedno od pitanja koje treba uzeti u obzir kod razmatranja cjenika. Kako bilo, Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) već smanjenim naknadama treba olakšati život izdavateljima, a Burza bi to trebala omogućiti brokerima i investitorima.

S obzirom na podjele unutar članstva Zagrebačke burze, mislite li da prevaga opozicijske struje u izboru novog NO-a donosi promjenu poslovne strategije ZSE i ako da, u kojem smjeru?
Još se nismo sastali s predstavnicima novog Nadzornog odbora već iz objavljenog natječaja i danih izjava zaključujemo da su moguće promjene poslovne politike i upravljanja. Kao i do sada, mogu reći da Zagrebačka burza nije samo privatno vlasništvo svojih dioničara već je i institucija od općeg interesa s monopolnim položajem za kojeg smo se svi „zalagali“ prije nekoliko godina, prije spajanja s varaždinskom burzom. U tom smislu očekujem da burza konačno zauzme aktivniju ulogu u regulativi i nadzoru dnevnog trgovanja, koja joj pripada po zakonu. Očekujem i da burza poboljša strukturu svojih prihoda od, primjerice, prodaje informacija i analiza različitim korisnicima. Nadam se da ćemo otvoriti i pitanje vođenja Registra propisanih informacija, a u slučaju prodaje burze, Hanfa će svakako ocjenjivati podobnost kupca i kvalitetu suradnje s matičnim regulatorom kupca.

Ovisnost o zemljama u okruženju

Kakva su vam očekivanja u 2010.godini?
Što se tiče nebankovnog sektora, sve je ovisno o gospodarskim kretanjima, ali naglasio bih i našu veliku ovisnost o kretanjima u zemljama u okruženju. U SAD i EU provodi se jedna vrsta homeopatske monetarne politike, ili slično se liječi sličnim. Nakon cjenovnog balona iz proteklog razdoblja na tržištu nekretnina i kapitala, monetarne politike stimuliraju rast ponudom jeftinog novca. S druge strane fiskalne politike tih zemalja snažno emitiraju dug a države aktivno sudjeluju u podržavljenju dijela financijskog sektora ili direktno pomažu pojedine industrijske grane. Sve dok se ne vrati povjerenje na financijskim tržištima u širem okruženju, kod nas ne treba očekivati veću dinamiku na tržištu kapitala. Za vrijeme optimizma u 2006. i 2007. rasli smo dvostruko brže od tih tržišta, a sada je situacija skoro obrnuta. Uz ovakvo stanje tržišta usko su povezani i investicijski fondovi, dok kod obveznih mirovinskih fondova očekujemo umjeren i stabilan rast. Prosječna mjesečna uplata doprinosa u četiri fonda tijekom zadnjih šest mjeseci je bila oko 380 milijuna kuna, što potvrđuje stabilnu razinu zaposlenosti članova fondova.Sektor osiguranja očekuje stabilnost naplate premije u dijelu obveznog autoosiguranja, koje čini 40% naplaćene premije, dok se u dijelu životnog osiguranja očekuje usporeni trend rasta premije. Leasing je najveći po imovini u nebakovnom sektoru, ali s obzirom na činjenicu da samo jedno društvo s imovinom od 10,9 milijardi kuna čini trećinu ukupne imovine i vlasnički je povezano s Hypo grupom, sve ovisi o daljnim kretanjima unutar grupe. Kako će kraj 2009. nebankovni sektor dočekati s nekonsolidiranom imovinom od oko 110 milijardi kuna, što je za oko 6 posto više u odnosu na 2008., to je još uvijek puno manje od prosječnog godišnjeg rasta imovine nebankovnog sektora koji je od 2002. do 2008. bio oko 22%.