Podižete novac na šalteru ili ga šaljete u inozemstvo? U bancu bi vam zbog toga mogli postaviti nekoliko osobna pitanja

Autor: Poslovni.hr/Hina , 09. veljača 2020. u 13:04
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Bankari pak kažu kako zbog tih pravila sve više klijenata negoduje, njima je gotovo neugodno postavljati tako privatna pitanja, a umjesto odgovora vrlo često znaju naići na grube riječi, jer ljudi i dalje žele svoju privatnost, kažu.

Svaki put kada građanin uđe u banku kako bi podigao novac u vrijednosti većoj od tisuću eura, ali i manje od toga ako se ocijeni opravdanim, može očekivati provjeru podataka među kojima i onih koji kod nekih uzrokuju nelagodu, no nadležni ističu da se to radi zbog borbe protiv pranja novca i terorizma.

Mjere "dubinske analize" stranaka na šalterima, koje proizlaze iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, obavljaju se među ostalim pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od tisuću eura.

Obavljaju se i ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci i uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije.

Zakonom je propisano koji se podaci prikupljaju pri obavljanju dubinske analize. Za fizičku osobu to su ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godina rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i država izdavatelja te državljanstvo/državljanstva fizičke osobe, potom podaci o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa, podaci o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet poslovnog odnosa i naposljetku podaci o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije.

Tako je za očekivati da vam u banci prije nego zatražite isplatu novca daju obrazac u kojem vam postavljaju posve osobna pitanja kao primjerice koji je izvor vaših sredstava, koja je svrha transakcije odnosno u što ćete potrošiti novac, pa sve do toga da odgovorite gdje radite. Slična pitanja dočekat će vas i ako ste vi taj koji šalje novac, primjerice sinu studentu u Škotskoj.

Dobro je znati da se po zakonu prikupljeni podaci mogu obrađivati isključivo za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, da je banka dužna upoznati stranku sa svrhom prikupljanja podataka, ali i da, ako klijent banci odbije dati tražene podatke, novac ne može biti isplaćen.

Za nadzor provedbe nacionalnih propisa koji reguliraju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u kreditnim institucijama i podružnicama kreditnih institucija koje su osnovane u Republici Hrvatskoj, nadležna je Hrvatska narodna banka. Iz HNB-a objašnjavaju da se radi o sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji je u nadležnosti više institucija koje pak imaju svoje uloge, te međusobnu suradnju. 

U sustavu sudjeluju tri vrste tijela i to tijela prevencije u koje spadaju banke, mjenjači, brokeri, osiguravajuća društva, priređivači igara na sreću i ostali, potom tijela nadzora, te tijela kaznenog progona. 

"Banke su zapravo prva linija obrane od pranja novca i financiranja terorizma, a adekvatno obavljanje njihove preventivne funkcije iznimno je važno", kazali su u odgovoru na pitanja Hine iz HNB- a. 

Po zakonu su mjere dozvoljene prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom, pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti većoj od tisuću eura, ako postoji sumnja u vjerodostojnost podataka o stranci ili kada postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

"Kada banka uoči određene indikatore koji mogu upućivati na to da se radi o sumnjivoj transakciji s aspekta pranja novca i financiranja terorizma, mora takvu transakciju prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca, te tako ispunjava svoju preventivnu funkciju koja je povjerena zakonom", ističu u HNB- u.

U Poreznoj upravi kažu da su financijske institucije jednom godišnje obvezne Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti informacije o računima o kojima se izvješćuje kao i identifikacijske podatke vezane uz vlasnike računa, što znači da su obvezni provoditi pravila izvješćivanja i dubinske analize klijenata za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima u skladu sa propisima EU, mnogostranim sporazuma između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima i FATCA sporazuma. 

Napominju da Hrvatska zajedno sa još 105 država, uključujući države članice EU, razmjenjuje informacije o financijskim računima na temelju mnogostranih sporazuma nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija u području poreza i sa SAD- om na temelju Sporazuma FATCA.

Bankari pak kažu kako zbog tih pravila sve više klijenata negoduje, njima je gotovo neugodno postavljati tako privatna pitanja, a umjesto odgovora vrlo često znaju naići na grube riječi, jer ljudi i dalje žele svoju privatnost, kažu. Oni su prisiljeni pitati, a građani to sve teže prihvaćaju i ne mire se s tim da sustav u kojem veliki kriminalci izbjegavaju zatvor, pomišlja kako bi "mali čovjek", kojemu dijete pomaže "podebljati" ionako mršavu mirovinu, mogao biti netko tko pere novac ili, ne daj Bože, financira teroriste.

Komentari (7)
Pogledajte sve

Genijalno za 1.000 eura tolike kontrole a za milionske iznose nekretnina  i njihovu kolicinu, politicara i uhljeb direktora u javnim firmama, nema potrebe kontrolirati…. sve legalno :))

sve oslo u 3pm.. kao i kazna za 23 kune u blagajni viska, to valjda samo u ovom apsurdistanu prolazi

od kud mi 1.000 eura?? Iskopao iz vrta za crne dane… ili zasto mi treba da dignem, za kupleraj, da malo trosim :)))

U Austriji te niko ništa nepita jer ti si prilikom otvaranja dao sve podatke naravno sve transakcije banka je dužna poslati poreznoj a ako je nešto sumljivo onda te financijska policija dalje provjerava.. samo u Hrvatskoj kontroliraju na šalterima …

Ovo je žešća svinjarija bankara sa ciljem maltretiranja ljudi da bi se kakti svima dalo do znanja kako se nešto po tom pitanju radi. Maltretiranje ljudi za koje se potpuno pouzdano zna da su pošteni. Ima li itko pojam o tome što je pranje novca iliti terorizam? Terorizam su akcije širih razmjera sa civilnim žrtvama i ciljem promjene političkog sistema. Tko to radi sa 1000 eura?? Tko mi ima pravo postaviti takvo pitanje nakon što sam život proživio pošteno, bez kaznenih prijava? Bez kontakata sa sumnjivim tipovima? Bez ikakve namjere da ikoga povrijedim? Uza moje humanističke principe i stavove prema slobodi i blagostanju za sve? Banka ima to pravo? Tko im je rekao da mi smiju postavljati takva uvredljiva pitanja? Pranje novca rade likovi koji novčanice važu jer ih ne stignu brojiti, koliko ih imaju, jer su ogrezli u ilegalni biznis što je sigurno i dokazivo ili barem se već duže zna da se osoba takvim radnjama bavi. Njega mogu pitati, i imaju ga pravo takvo što pitati, ali to se radi u policiji. Da li to radi netko ko šalje djetetu ili obratno 1200 eura? Jesam li ja prekršio neki zakon u posljednje vrijeme da me takvo što traže na usmenoj provjeri, i to u banci? Drže nas za idiote i stoku. Ono što mi znamo jest da su banke korupcijski š,,,,k ovog svijeta. Sve ratove su isfinancirali. Ljudi im ne znače ništa. Uz tolike nadzorne kamere, kontrole transakcija računa spuštene do nivoa na 1000 eura, i još na ovom svijetu postoje random kriminalci?? Koga oni farbaju, gamad jedna. Poštene ljude maltretiraju i to za naš teško stečeni novac nakon plaćenog poreza i svega još da im odgovaram na tako uvredljiva pitanja. Ta pitanja su uvreda za većinu poštenih ljudi i kijenata sa kojima posluju.


Haha ….. banke ce sprecavati pranje novca ???? To isto ko da Hr političari održavaju predavanja iz etike …. Svasta !!!

zašto ti je to čudno, pa i oni se bore protiv konkurencije

New Report

Close