Niti godinu dana od pada u špekulativni kreditni rejting posljedice za Hrvatsku nisu se zaustavile samo na višoj cijeni državnog duga. Sve je više primjetno da kao ulagačka destinacija Hrvatska postaje sve zanimljivija špekulativnom kapitalu koji privlači viši rizik, a polagano nestaje s radara "mainstream" strateških investitora.

"To je cijena koju ćete platiti gubitkom investicijskog rejtinga", kaže Željko Lovrinčević iz Ekonomskoga instituta, dodajući da zato i postoje rejtinzi prema kojima se profiliraju ulagači. "Hrvatska nije iznimka, cijeli jugoistok Europe je investicijsko smeće. To je za kratkoročni kapital, koji je kao lešinar, 'hranilište' koje potiču forsirane prvatizacije, bujanje loših kredita u bankama i loši ekonomski izgledi. To treba shvatiti kao korisnu priču da se tržište počisti, problem je samo što to nitko ne voli gledati", ističe Lovrinčević. Trend je posebno primjetan u financijskom sektoru, najviše u bankarstvu. Diljem Europe interes za ulaganje u banke je minimalan, nema velikih akvizicija, pa je čak i Europska komisija produljila Austriji rok za privatizaciju Hypo banke do 2015. godine kako bi se postigla iole fer vrijednost. U takvim uvjetima privatizacija Hrvatske poštanske banke (HPB) i Croatia osiguranja (CO) nema najsretniji tajming.

Premda su interes pokazali strateški investitori, za HPB on je navodno puno slabiji od očekivanja, dok CO to može zahvaliti isključivo (pre)niskoj cijeni. Realnost malih banaka je potpuno drukčija jer je riječ o problematičnom dijelu bankarskog tržišta. Veliki igrači rješavaju svoje loše portfelje i ne pada im napamet gomilati dubioze za tržišne promile, što ostavlja prostor samo za kratkoročni špekulativni kapital. "Takav profil investitora i u takvim količinama nismo imali od rata", rekao nam je dobro upućeni investitor blizak Hrvatskoj narodnoj banci. Središnja banka upravo je u procesu ocjene adekvatnosti potencijalnog ulagača španjolske Bandenia grupe u najmanju na tržištu Tesla banku.

HNB se upravo nedavno opekao na slučaju J&T banke, koja je iskazala interes za preuzimanje Centar banke, izdao suglasnost za stjecanje udjela, da bi se idući dan ulagač naglo predomislio i povukao ponudu, a banka završila u stečaju. Upravo je to scenarij koji u HNB-u žele izbjeći jer je posljednje što bankarskom sustavu treba ljuljanje povjerenja. Lovrinčević upozorava na to da ulaganja špekulativnog kapitala imaju ograničen rok trajanja, dok se čišćenje ne odradi. Drugo rješenje je stabilizacija ekonomije i vraćanje investicijskog rejtinga, a s time i povratak investitora koje će zadovoljiti niži prinosi. 

Tonemo sve dublje

Realan pad rejtinga u idućih godinu dana

Na ionako špekulativni BB+ kreditni rejting Hrvatske za zaduživanje u stranoj valuti agencija Standard & Poor's snizila je početkom kolovoza izglede sa stabilnih u negativne. To otvara mogućnost da bi rejting u sljedećih godinu dana mogao dodatno potonuti u špekulativni teritorij, ponajviše zahvaljujući lošim gospodarskih izgledima, rastu deficita ili pogoršanju uvjeta financiranja u inozemstvu. Dosadašnje brojke, posebno one oko proračuunskog jaza, ne daju puno optimizma da se to neće dogoditi. Proračun se u osam mjeseci godine punio 3,5 posto slabije od plana, što znači da je realno da se ostvare prognoze HNB-a da godišnji manjak dosegne 4,8 posto BDP-a, odnosno 16 milijardi kuna na kraju prosinca. Unatoč naporima vezanim uz naplatu poreza, ministar financija Slavko Linić nedavno je rekao kako je nagomilani javni dug dosegnuo 200 milijardi kuna te da ga se više ne može kontrolirati.