‘Nema napretka dok se stvari ne prepuste stručnjacima’

Autor: Darko Bičak , 24. lipanj 2020. u 22:00
Igor Zgomba, Dijana Varlec i Aleksandra Anić Vučinić /ŽELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL

Niz zemalja EU čak uvozi otpad kako bi popunio kapacitet svojih postrojenja za termičku obradu otpad.

Hrvatska i Malta jedine su dvije članice Europske unije koje nemaju nikakvu oporabu otpada, rečeno je na panelu “Razvoj infrastrukture – opravdanost i potreba izgradnje energana na otpad”, a koja se održala u sklopu konferencije 9. Croatia Waste Expo 2020. u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Pri tome je najveći problem što nemamo energanu u kojoj bi se sanirao otpad koji se ne može oporabiti, odnosno reciklirati, na neki drugi način. Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom, ističe da je gospodarenje otpadom oduvijek zahvalna tema za politiku, posebice u predizbornom razdoblju za obećanje građanima.

“No, moje iskustvo je da dok se gospodarenje otpadom ne isključi iz političkih promocija i dok se ne postigne konsenzus, a stvar prepusti stručnjacima, neće biti napretka. Politika, prema mojem višegodišnjem iskustvu, radi ovom sustavu više problema nego što nudi rješenja. Ne postoje planovi, ne uvažavaju se mišljenja stručnjaka, operira se floskulama bez sadržaja, a ne brojevima. Zadnjih godina nema nikakve interakcije između struke i nadležnog ministarstva”, navodi Anić Vučinić.

Dodaje da je sustav gospodarenja otpadom složen. “Plastika se dugo reciklirala na način da se masovno izvozila u Kinu koja je to onda jeftinim tehnologijama iskorištavala. Danas to više nije slučaj i masa plastike u Europi se odlaže i neizbježno je da će najveći dio toga morati biti termički obrađen.

Zbrinjavanje otpadom može u nekim slučajevima biti gospodarski isplativ i privatnom kapitalu, ali to je sustav koji mora funkcionirati neovisno o trenutnim poremećajima tržišta. Stoga je nužno da tu bude uključena država, a isto tako je neizbježno da će to koštati. Mi smo i do sada plaćali stotine milijuna, možda i milijarde, kuna za to zbrinjavanja – sanaciju odlagališta. Možda to nismo platiti mjesečno i namjenski, ali jesmo kroz poreze i prireze”, zaključuje Aleksandra Anić Vučinić.

Igor Zgomba, direktor Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom, naglašava da je svima jasno da su energane nužne, a zašto ih nemamo, to je isto svima jasno, jer ne postoji društvenih konsenzus.

“Takvi objekti se stavljaju u urbanističke planove, ali se uvijek javljaju neke aktivističke udruge, koje u pravilu glasnije nego moćnije, ali uzrokuju to da se javnost uzburka, a onda se politika povuče i odluke nema. Imali smo slučaj da smo predstavljali projekt jedne bezopasne kompostane u Zagrebu.

No, na dan kad smo mi to trebali i održati, netko je čitav kvart oblijepio s plakatima da mi tamo gradimo spalionicu, nacrtao je tvornicu s dimnjakom iz koje izlaze crni dim i na to sve dodao mrtvačke glave. Iako je svakom normalnom jasno o čemu se radi, javnost je takvim potezima zbunjena”, kazao je Zgomba.

U Hrvatskoj postoji ili će tek postojati 11 centara za gospodarenje otpadom koja će proizvoditi gorivo iz otpada. A Zgomba se pita što ćemo onda s tim? “Izvoziti u Austriju da si oni povećavaju svoju ekološku kompetenciju i još im za to plaćati? Bilo je projekta s cementarama koje mogu to gorivo koristiti u svojem proizvodnom procesu, o onda je bio slučaj da je neka ekološka udruga tužila cementaru koja je to radila pa je Upravni sud zabranio da to više radi dok se ne donese konačna odluka.

Znači, za sada se ne radi ništa, a što će se i hoće li se raditi, tko zna. Korisno je da se u projektima koji se financiraju iz EU sredstava, a što je zadnjih godina velika većina investicija, predviđeno oko tri posto ukupnog budžeta za promociju i edukaciju. To je dobar alat da se javnost upozna s benefitima i pravim stanjem stvari, a ne da vladaju dojmovi i dezinformacije”, rekao je Zgomba.

Dijana Varlec iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore, također ističe da u Hrvatskoj imamo neka postrojenja koja imaju mogućnost koristiti neke produkte oporabe komunalnog otpada, ali nemamo specijalizirana postrojenja, energane.

“To mora biti sofisticirano postrojenje, maksimalne sigurnosti i sl. Problem je društvenog konsenzusa, odnosno lokacije gdje bi se takvo postrojenje izgradilo jer ne postoji jasna strategija i stav o tome. Tvrditi da energane ne zagađuju bi bila laž, jer svi mi zagađujemo, pitanje je samo količine i izgrađenoga sustava.

Isto tako, greška je energane gledati zasebno već se one moraju gledati kao dio funkcioniranja čitavog sustava gospodarenja otpadom. Energane nisu spalionice. Nužno je raditi dijalog i edukaciju da bi se postigao konsenzus. Energane mogu biti i ekonomski isplativi projekti, niz zemalja EU čak uvozi otpad kako bi popunio kapacitet svojih postrojenja za termičku obradu otpada”, navodi Dijana Varlec.

‘Udio energetske oporabe u Hrvatskoj je nula posto’

Tema energana bila je uvod u prezentaciju Aleksandre Anić Vučinić, predsjednice Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom, koja je govorila u europskim iskustvima i što Hrvatska treba napraviti. Izazov je energetska oporaba gdje Hrvatska stoji loše, dok je imaju sve uspješne zemlje. “Udio energetske oporabe u Europi je 29%, a u Hrvatski nula posto. Veliki postotak otpada odlažemo, ali ga ne recikliramo, s time da veliki dio izvozimo u Austriju i time im dajemo beneficirane kvote za smanjenje ugljikovog dioksida. Treba poraditi na energetskoj obnovi. Bez cjelovitog sustava nije moguće postići kružno gospodarstvo”, naglasila je. Navela je i prepreke u realizaciji energana u Hrvatskoj poput jasne državne politike o potrebi energetske oporabe, odluka o gospodarenju otpadom u službi politike, a ne struke, percepcije javnosti, prostornog planiranja, procjene utjecaja na okoliš, problematike javne i privatnih investicija u energetsku oporabu. Na gospodarenje otpadom utjecala je i pandemija koronavirusa, a Anić Vučinić navela je sljedeće: infektivni otpad u komunalnom otpadu i politika jednokratne plastike poput maski, rukavica, zaštitnih odjela, , komunalnog otpada osoba koje su zaražene...
Komentirajte prvi

ORGANIZATOR
POD POKROVITELJSTVOM

New Report

Close