Mogu li to naši? Plaćaju vlasnicima da uđu u dugoročni najam nekretnina

Autor: Marija Crnjak , 08. srpanj 2020. u 07:43
Foto: Laura Rinke/Pixabay

Održivi turizam više nije floskula, korona je natjerala gradove na akciju, od Amsterdama do Barcelone, da stanovnike koji od turista bježe u predgrađa vrate u grad.

O tome da turizam u velikim gradovima više neće biti isti kao prije svjedoče mnoge inicijative velikih gradova, od Amsterdama, Venecije, Barcelone ili Lisabona, a turizam je i jedna od tema najnovije inicijative mreže velikih gradova C40, posvećena oporavku od korona krize (Global Mayors Covid-19 Recovery Task Force).

Cilj inicijative je rekonstrukcija ekonomija velikih gradova, kako bi se povećala kvaliteta života, infrastrukture, prava građana, javno zdravlje.

Jedna od mjera kojom se želi povećati kvaliteta stanovanja je drastično ograničavanje kratkoročnog smještaja namijenjenog turistima, trend koji je zadnjih pet godina narušio tržište nekretnina u mnogim gradovima uključujući hrvatske, povećao cijene i istjerao lokalce iz njihovih domova.

Ovog ljeta ostaju prazni

Iako nijedan hrvatski grad nije uključen u ovu inicijativu, problem s bujanjem kratkoročnog smještaja već neko vrijeme imaju gradovi poput Splita i Dubrovnika, s visokim cijenama nekretnina i nemogućim uvjetima za dugoročni najam.

Divljanje tržišta nekretnina u Hrvatskoj nastavilo se i lani, pokazala je nedavno predstavljena analiza Ekonomskog instituta. Ona je pokazala da lani na tržištu nekretnina ostvareno 6,5 posto više transakcija nego u 2018.,a kad je riječ o vrijednosti ugovorenih transakcija, najveći udio, 41,9 posto, odnosio se na stanove i apartmane.

4

milijuna turista godišnje ugosti glavni grad Portugala, a takav masovni posjet ugrožava njegovih pola milijuna stanovnika, kaže gradonačelnik

Kao i u godini ranije, opet se pokazalo da je rast cijena nekretnina vezan uz intenzitet turističke aktivnosti, a najviša medijalna cijena stana, odnosno apartmana po metru kvadratnom, oko 18 tisuća kuna, postignuta je u Dubrovniku.

Gradu čiji će iznajmljivači ove godine imati značajan podbačaj, na sreću podstanara koji su nakon dugo godina uspjeli ostati u najmu i preko ljeta. Split je također prazan, a radi se o gradu koji je imaju najveći bum privatnog smještaja u zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj.

Poticaji i rekonstrukcije

Najnoviji istup na ovu temu u medijima imao je gradonačelnik Lisabona, grada koji je godišnje ugošćavao oko 4 milijuna turista, i unatoč tome što se nije spominjao u medijima kao grad zagušen turizmom, patio od posljedica masovke.

Lisabon sada planira očistiti grad od prevelikog broja Airbnb-a, te otvoriti stanove za zaposlenike službi koje su se pokazale ključnim u borbi protiv Covida-19, kao što su zdravstveni djelatnici, zaposleni u školama, prometu, policiji.

“Lisabon je zadnjih godina imao veliku korist od turista, ali društvo je platilo cijenu tog razvoja. S 4 milijuna turista godišnje, pola milijuna stanovnika Lisabona bilo je ugroženo masovnim turizmom.

Mnogi radnici koji su se pokazali ključnima u ovoj pandemiji zbog turista su iseljavali iz grada, cijene nekretnina porasle su, i sada nam je prilika da se drukčije organiziramo.

Cilj nam nije zaustaviti turizam i goste, nego i njima ponuditi kvalitetniji boravak u gradu”, poručio je gradonačelnik Ferdinando Medina. Njihove mjere uključit će poticaje koje će ponuditi vlasnicima nekretnina za pretvaranje kratkoročnog u dugoročni najam.

Također, pregovara se s investitorima koji bi rekonstruirali stare zgrade s dodatnim brojem stanova. Sve to bi trebalo vratiti stanovnike koji su se zbog turizma preselili u predgrađa, a budući da mnogi rade od kuće omogućit će im da imaju bolji pristup svim gradskim sadržajima.

To će ujedno smanjiti promet i poboljšati kvalitetu zraka u gradu, te smanjiti utjecaj na globalno zagrijavanje. Sve su to teme skupine C40, koje su se donedavno smatrale floskulama, a sada dobivaju na punoj važnosti.

Komentirajte prvi

New Report

Close