U posljednjih pet godina 2006. najlošija je za fiksne telekome. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvati će ove godine putem fiksnih telefona razgovarati manje nego 2001. godine kada su na taj način utrošili 8,48 milijardi minuta. Pad potrošnje u fiksnoj telefoniji započeo je lani. Građani su od siječnja do prosinca 2005. putem klasičnih telefona razgovarali čak 840 milijuna minuta manje, čime je ukupna potražnja pala s 10,71 na 9,87 milijardi minuta. Iz najnovijih podataka DZS-a očito je da će se takav scenarij ponoviti ove godine, a gubitak će biti još veći. Prema prvim procjenama, potrošnja fiksnih minuta smanjit će se za 1-1,5 milijardi minuta.Takav razvoj situacije ne iznenađuje. U posljednjih sedam kvartala potrošnja u fiksnoj telefoniji padala je u prosjeku za 100-200 milijuna minuta. U prvom tromjesečju 2006. potrošeno je 2,31 milijarda minuta, u drugom 2,16, a trećem 1,99 milijardi minuta. Fiksnim telekomima to nije jedina loša vijest. Pad potrošnje fiksnih minuta poklapa se s procesom liberalizacije tog tržišta. To znači da unatoč padu potražnje za svojim uslugama fiksni telekomi moraju spuštati cijene kako bi se uspješno nosili sa sve žešćom konkurencijom, a loša je vijest što na taj način dodatno umanjuju svoje prihode. Nije stoga neobično što svi fiksni telekomi fokus svog poslovanja premještaju s telefonskih na širokopojasne usluge. Upravo će stoga i tvrtkama i građanima u iduće dvije godine telefon postati dodatna usluga uz širokopojasni ADSL, kabelski ili Wimax priključak na Internet. Krivac za pad potrošnje u fiksnoj telefoniji je pad cijena usluga u mobilnoj telefoniji. Prema podacima DZS-a Hrvati su u posljednjih godinu i pol dana udvostručili minutažu mobilnih razgovora, a ovog ljeta obavljen je jednak broj mobilnih razgovora kao u cijeloj 2001. godine, čak 1,09 milijardi minuta. Posve je izvjesno da će se taj trend nastaviti. Prema podacima DZS-a, već sedam kvartala zaredom mobilna potrošnja raste za prosječno 100-200 milijuna minuta, odnosno isto onoliko za koliko fiksna pada. Primjerice, u prvom kvartalu 2006. utrošeno je 0,85 milijardi mobilnih minuta, u drugom 0,98, a u trećem 1,09 milijardi minuta. Rezultat je da se danas svaki treći telefonski poziv obavlja putem mobitela, a u idućih godinu i pol dana omjer bi mogao biti 1:1.
Međutim, zanimljivo je da u potrazi za većim prihodima i mobilni operatori svoj fokus premještaju s telefonskih na širokopojasne usluge poput GPRS-a i UMTS-a. Njih pak na to tjera pad cijena mobilnog telefoniranja koji je potaknuo ulazak trećeg mobilnog operatora.