Dostupnost zdravstvenih usluga vječna je problematika kojom su nezadovoljni svi u zdravstvenom sustavu: pacijenti, liječnici i zdravstvena administracija. Nakon provedenog istraživanja tržišta privatnih zdravstvenih usluga u sklopu projekta osnivanja prvog zdravstveno-informacijskog sustava po uzoru na model tzv. HMO (Health maintenance organization), nastala je tvrtka Mediserv. Njena osnovna djelatnost je informiranje klijenata o načinima i uvjetima korištenja zdravstvenih usluga izvan sustava javnog zdravstva. Tako ljudima koji trebaju neku zdravstvenu uslugu, korisnička služba u nekoliko minuta može predložiti najprikladniju zdravstvenu ustanovu u bilo kojem dijelu svijeta.
Cijene pregleda variraju i 200%
“Bili smo uvjereni da je glavna prepreka u traženju privatnih zdravstvenih usluga ekonomske prirode, međutim istraživanje je pokazalo da je dominantna prepreka nepoznavanje sustava za pružanje takvih usluga. Onima koji se odluče otići u privatno zdravstvo nije problem izdvojiti novac nego saznati gdje, kako i po kojoj cijeni uslugu mogu dobiti. U pravilu ne znaju kako doći do liječnika i kako ih komparirati i temeljem kojih kriterija izabrati zdravstvenu uslugu i liječnika”, kaže direktor Damir Kovačević. U istraživanju su ispitanicima postavili hipotetsko pitanje: “Odlučili ste posjetiti privatnog liječnika. Koliko biste novaca podigli na bankomatu kako biste bili sigurni da ćete imati dovoljno za pregled?”. Prosjek iznosa koji su ljudi hipotetski podizali iznosio je 900 kuna što je tri puta više od realne cijene jednog liječničkog pregleda. “Ne postoje osnovni tržišni zakoni, nije uspostavljena standardizacija usluga niti kategorizacija subjekata koji ih pružaju što rezultira netransparentnom ponudom. Korisnik usluga mora biti u mogućnosti usporediti usluge kod različitih ponuđača a za prosječnog korisnika ne postoje nikakvi kriterij osim cijene”, kaže Kovačević dodajući kako cijene istih usluge variraju i do 100 posto, a najniža cijena ispod koje liječnici ne smiju ići određena je od strane Hrvatske liječničke komore. ‘’Pacijentima nudimo informacije gdje, kako i po kojoj cijeni se usluga može dobiti i kako izabraii najprikladniju ustanovu za sebe. Nesređeno tržište otvorilo je prostor u kojem netko treba posredovati između njih’’, kaže Kovačević.Djelomično ulogu posrednika jesu preuzele pojedine osiguravajuće kuće koje imaju zdravstvena osiguranje, iako bi police osiguranja trebale zapravo biti sredstvo koje uklanja ekonomsku barijeru, odnosno sustavom disperzije rizika i akumulacijom kapitala bi trebale dati ekonomsku snagu pacijentu da si u određenom trenutku kupi zdravstvenu uslugu. No, većina osiguratelja spustila se za stupanj niže i počeli su posredovati između pacijenata i privatnih klinika. Na taj način je došlo do sukoba interesa i dovelo ih identičan položaj kakav ima HZZO jer moraju istovremeno pružiti pacijentu najprikladniju, i vrlo često skuplju uslugu za njega, i to financirati tako da se zadrži pozitivan rezultat između uplate i isplate.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu