Ulje od posljednje berbe divljih lunjskih maslina neće biti senzacija. “Prave berbe uopće nije i bilo. A i ono malo plodova što se ubralo nije za vrhunske rezultate”, kaže za Agroklub Želimir Badurina, predsjednik Maslinarske zadruga Lun na otoku Pagu.  Inače, Badurina je proljetos prihvatio inicijativu predsjednika Udruge maslinara Zadarske županije dr. Ivice Vlatkovića da se od samoniklih lunjskih maslina proizvede ulje i, zajedno s onima iz Dalmacije pošalje na najveće svjetsko ocjenjivanje kvalitete maslinovih ulja na NYIOOC 2022 u New Yorku, no zbog kvalitete ulja i neriješenog pitanja vlasništva ove godine ništa od New Yorka.

33. proizvod

Još jedan hrvatski proizvod dobio zaštićenu europsku oznaku izvornosti

Naime, iako maslinari jesu vlasnici stabala, nisu i i vlasnici zemljišta na kojoj su rodna stabla. Prema tome, netko bi mogao reći da ni ulje nije 100 posto njihovo. Odnosno da je ilegalno, objašnjava Badurina za Agroklub i pokušava pojasniti ovaj lunjski paradoks.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Relikt prošlosti koji datira još iz 19 stoljeća, točnije od 1848. godine kada je ukinuto kmetstvo. Lun, koji je tada bio pod lokalnom upravom Raba, dobio je područje maslinika. Plodovita stabla upisivana su u zemljišne knjige. Svaka maslina ima(la) je vlasnika, a zemlja i ispaša bile su zajedničke u vlasništvu mjesta Lun kao zemljišne zajednice.

Tako je bilo i između dva rata. Ni poslije u Jugoslaviji nije bilo nacionalizacije. Međutim, osamostaljenjem i uspostavom države Hrvatske 90-tih godina situacija se mijenja. Provedena je, kaže, tiha nacionalizacija. Na zemljište su se uknjižili Grad Novalja i Republika Hrvatska.

To su doznali, kako kaže Badurina, tek za vrijeme Sanaderove vladavine i kad je 2013. donesen Zakon o poljoprivrednom zemljištu. U zakonu je izrijekom navedeno da će država Hrvatska svoje zemljište stavljati u funkciju putem javnog natječaja najboljem ponuđivaču.

“Tek tada nam je postalo jasno ‘u što je igra’, da područje maslinika i to onaj najatraktivniji dio, gdje su Vrtovi lunjskih maslina, a radi se o 70 do 80 hektara, može biti dodjeljeno nekom tajkunu, prodano ili dano u koncesiju za betonizaciju i apartmanizaciju, a ne bavljenje maslinarstvom”, ističe Badurina.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Budući da su sve poznatije Lunjske masline dobivale su na cijeni i zbog atraktivne lokacije pokrenuli su tužbu da se zemljište vrati u posjed određenom dijelu lokalnog stanovništva koji baštine to vlasništvo. Oni su u međuvremenu okupljeni u Maslinarsku zadrugu Lun čiji je osnivač i prvi upravitelj upravo Želimir Badurina.

“Odlučili smo pokrenuti tužbu protiv države i grada da dobijemo vlasništvo nad zemljištem. Okupili smo 85 obitelji koje su podigle tužbu”, dodaje Badurina.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

poskupljenje

Maslinari na sto muka: Cijena maslinovog ulja će otići u nebo

U međuvremenu Grad Novalja priznao je prema sporazumu koji su kao tužitelji supotpisali, sve tužbene zahtjeve i na osnovu toga su pokrenuli postupak za uknjižbu u dijelu maslinika površine otprilike 50 hektara. Osim toga, prema tom su sporazumu vraćeni i kao zadruga i u upravljanje projektom Vrtova lunjskih maslina. Badurina poručuje kako su spremni  i na kompromis: država bi im mogla dati zemlju u dugogodišnji zakup.