Ne uspije li do ožujka državna tvrtka Odašiljači i veze (OiV) osvojiti barem jednu koncesiju za digitalnu televiziju, krajem iduće godine ostat će bez 57% prihoda. Toliko, naime, zarađuje od pružanja usluga difuzije programa radijskim i TV postajama kao što su HTV, Nova TV i RTL. Taj proces u sklopu kojeg će se postojeći analogni prijenos ugasiti i zamijeniti digitalnim znači da bi na hrvatsko tržište do ljeta mogli ući veliki strani igrači poput Telenora i ORS-a. Digitalizacija televizije potpuno odvaja poslovanje radio i TV postaja, kao stvaratelja programa, od mrežnih operatera, koji poput ostalih telekomunikacijskih tvrtki rade na distribuciji sadržaja do korisnika. Nije neobično što je OiV ušao u Wimax te najavio transformaciju u novog telekomunikacijskog operatera širenjem ponude na iznajmljivanje vodova i IPTV. Pred tridesetosmogodišnjim Denisom Nikolom Kulišićem, dosadašnjim glavnim strategom OiV-a s diplomom FER-a i magisterijem Ekonomije, koji je krajem 2008. postao predsjednik Uprave, nalazi se najveći izazov. Očekuje se da će Hrvatska agencija za pošte i elektroničke komunikacije (HAKOM) do kraja veljače raspisati koncesije za mrežne operatere u digitalnoj televiziji, i to u prva dva spektra, tzv. MUX-a.

Koliko su OiV-u financijski važne te dvije koncesije za digitalnu televiziju?
Kada bismo dobili obje koncesije, znači dva MUX-a, prihod OiV-a smanjio bi se za 20-ak posto.

Međutim, u Sloveniji su se za DVB-T koncesionare primjerice javili austrijski pandam OiV-u, kompanija ORS, te norveški telekom Telenor. Očekujete li oštru bitku za koncesije i u Hrvatskoj?
Očekujem interes međunarodnih igrača, ali koje će konkretno tvrtke pokušati ući na hrvatsko tržište nezahvalno je prognozirati. No OiV je u potpunosti spreman za početak te tržišne utakmice.

Kako ste se pripremili?
Kad se OiV odvojio od HRT-a, 95 posto naših prihoda dolazilo je od te kuće. Danas nam HRT donosi svega 45 posto prihoda, a ukupno od svih radio i TV koncesionara ostvarujemo 57 posto prihoda. Nasuprot tome lani smo 10 posto prihoda ostvarili od iznajmljivanja telekomunikacijskih vodova, a ukupno 25 posto prihoda došlo je od telekomunikacijskih usluga. OiV je prije pet-šest godina predvidio da će nam 2009. biti krizna godina zbog početka liberalizacije naše temeljne djelatnosti difuzije radija i televizije pa smo dosta ulagali u tom području. U gradnju infrastrukture, odnosno prilagođavanje odašiljača DVB-T tehnologiji, uložili smo dosad oko 90 milijuna kuna, a planiramo dodatno investirati 50 milijuna kuna. Unatoč našim pripremama svjesni smo da strana iskustva pokazuju da bi za 3-4 godine mogli izgubiti određeni tržišni udio s obzirom na to da danas jedini dajemo usluge prijenosa i emitiranja programa koncesinarima nacionalne razine.

Kakve je rezultate postigla vaša kompanija prošle godine, a što očekujete i kakvi su vam planovi u ovoj godini?
Prvi izračuni ukazuju da smo realizirali plan, odnosno u 2008. ostvarili smo prihod od 280 milijuna kuna uz operativnu dobit od 30 milijuna kuna. Posebno sam zadovoljan porastom profitabilnosti s obzirom na to da je ona u posljednjih godinu dana porasla više od tri puta. No u ovoj godini očekujem mali rast prihoda od svega dva posto uz istu operativnu dobit. Kako bismo to ostvarili, smanjit ćemo rashode.

Znači li to otpuštanja?
Ne. U suradnji sa socijalnim partnerima već nekoliko godina uspješno reorganiziramo poslovanje jer se automatizacijom objakata mijenja potreba za određenim profilom radnika. Tako je u posljednje četiri godine tvrtku napustilo više od stotinu zaposlenika SSS, a došlo oko osamdesetak mladih inženjera pa sada u OiV-u radi 335 radnika.

Gdje vidite dodatan prostor za rast s obzirom na promjene u temeljnom poslovanju?
Cilj je da OiV postane mrežni operator za cijelo područje elektroničkih komunikacija, odnosno operator koji nudi veleprodajne usluge kako u segmentu radija i televizije, tako i u segmentu telekomunikacija. Na tome radimo već nekoliko godina. U potpunosti smo napustili poslovanje s krajnjim korisnicima, prodavši prije dvije i pol godine poslovanje sa Seemore karticama tvrtki DigiTV. Upravo zato smo svoju ponudu proširili sa satelitskim uslugama, iznajmljivanjem prostora za operatere, najavili povezivanje ponuda slobodnih telekomunikacijskih kapaciteta državnih tvrtki, ali i ušli u ponudu IPTV-a te naprednih TV usluga poput ‘playouta’ koje su važne za pozicioniranje OIV-a kao središnje tvrtke za distribuciju televizijskog programa preko bilo kojeg prijenosnog medija.

U kojoj je fazi stvaranje tzv. novog državnog telekoma koji konkurira T-HT-u, odnosno projekt povezivanja slobodnih telekomunikacijskih kapaciteta državnih tvrtki?
Dovršili smo prvu fazu tog projekta. Potpisali smo ugovore s Plinacrom i Hrvatskim željeznicama, a pred potpisivanjem smo ugovora s Autocestom Rijeka – Zagreb i Hrvatskim autocestama. Uvjeren sam da zajednički možemo ponuditi kvalitetniju uslugu, odnosno tzv. SLA, na kojem telekomi inzistiraju. U ovom trenutku radiorelejnim vezama povezujemo cijelu Hrvatsku. U ožujku ćemo imati optičku vezu do Rijeke, a do kraja godine optičkom vezom planiramo povezati Split i Osijek sa Zagrebom. Cilj nam je također da imamo pravo korištenja optičke infrastukture kompanija u državnom vlasništvu prema susjednim zemljama jer na taj način možemo ponuditi cijeli niz usluga. Primjerice, IPTV u Srbiji ili HDTV u Makedoniji. Potpuno smo svjesni činjenice da uz prihode od naše infrastrukture značajnu stavku u prihodovnoj strukturi čine, a posebno će u buduće predstavljati i prihodi od dodatnih usluga koje pruža OiV.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Koliko zarađujete na IPTV-u?
Zasad je financijski efekt zanemariv, ali riječ je o potpuno novom tržištu na kojem se otvaraju perspektive za ponudu novih usluga. Ugovor s Optima telekomom prvi je naš takav projekt. Naime, u Deanovcu, se nalazi naše satelitsko središte, u kojem primamo više od sto kanala. Kanale ćemo prema izboru Optime telekoma pakirati i slati Optimi koja će taj sadržaj distribuirati svojim krajnjim korisnicima. Za operatere naša veleprodajna IPTV usluga znači da odmah mogu ponuditi tu uslugu bez velikih kapitalnih troškova jer im nudimo potpuno rješenje sve do aplikativnog sustava za pružanje usluge krajnjem korisniku. Sad kad T-HT nudi MAXtv, očito je da će svi alternativni operateri koji mu žele konkurirati morati ponuditi IPTV. OiV se neće ograničiti samo na hrvatsko IPTV tržište. Do kraja godine ponudit ćemo IPTV u Srbiji, BiH, Kosovu i Makedoniji, a vrlo sam zadovoljan početnim interesom tamošnjih operatera.

Iznajmljivanjem vodova i IPTV-a izravno konkurirate T-HT-u. Znači li to da ste spremni za utakmicu s T-HT-om?
OiV želi povećati svoj tržišni udio u davanju usluga telekom operaterima, točnije pozicionirati se kao mrežni operator. Što se s druge strane T-HT-a tiče, njegova je pozicija na hrvatskom tržištu vrlo snažna. Međutim, to nas samo dodatno motivira.

Uskoro ugovor s MTV Adrijom

Kakvi su vam planovi s uslugom ‘playouta’, odnosno finalne obrade i difuzije radio i TV programa?
OiV u Deanovcu nedaleko od Zagreba ima jedan od najsuvremenijih satelitskih središta u ovom dijelu Europe. Budući da usto imamo vrhunske stručnjake, smatram da se možemo pozicionirati kao vodeći igrač za ‘playout’ u regiji. Da je to tako svjedoči, činjenica da smo u finalizaciji ugovora o ‘playoutu’ s MTV Adrijom. To znači da će se u Hrvatskoj u našem satelitskom središtu u Deanovcu montirati i emitirati program MTV Adrije. Iz Slovenije ćemo dobivati programske materijale na tri jezika zajedno s reklamama i logotipom, a OiV će taj program obraditi i poslati na satelit te u distribuciju preko IPTV-a i kabelske televizije. Takva se usluga, kad dođe digitalna televizija, može nadograditi s interaktivnim igrama itd. Procjene ukazuju da bismo tim novim uslugama mogli pokriti gubitak koji očekujemo u radio i TV difuziji.