EN DE

Kroz europske naočale Hrvatska sve sličnija Mađarskoj i Grčkoj

Autor: Jadranka Dozan
24. travanj 2013. u 18:45
Podijeli članak —
Vladin Ekonomski program vjerojatno ne bi dobio dvojku EK. Nemamo mjere za Strategiju 2020, sprječav

Imamo problema u vanjskoj ranjivosti, konkurentnosti i na tržištu rada, što upućuje na potrebu dugo odgađanih reformi koje će ulaskom u EU sve manje biti stvar volje.

Ekonomski program Hrvatske 2013. prema mnogima nije donio znatne promjene u ekonomskoj politici Vlade. U odnosu na dosad objavljivane slične dokumente, po nečemu se ipak razlikuje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Taj je papir, naime, rezultat Vladina prihvaćanja poziva Glavnog tajništva Europske komisije za neformalnim uključivanjem Hrvatske u tzv. Europski semestar i prije pristupanja Uniji, a to znači da je njegov sadržaj podložan ocjenjivanju Vladine ekonomske politike, ali i preporukama EK u pogledu korektivnih mjera. Travanj je vrijeme kada države članice iznose svoje programe, a eventualne preporuke slijede u svibnju. Pita li se domaće (makro)ekonomiste, oni se ne bi kladili na pozitivne ocjene Vladina programa, neovisno o tome hoće li on već u ovoj fazi uključivati i konkretne preporuke. Izražavajući sumnju, uglavnom imaju na umu probleme koje Hrvatska ima u pogledu triju glavnih sastavnica Europskog semestra i ističu da će se odmah po stupanju u članstvo suočiti s procedurom za sprječavanje prekomjernog deficita (tzv. EDP).

Ekonomski program Hrvatske 2013. prema mnogima nije donio znatne promjene u ekonomskoj politici Vlade. U odnosu na dosad objavljivane slične dokumente, po nečemu se ipak razlikuje.

Taj je papir, naime, rezultat Vladina prihvaćanja poziva Glavnog tajništva Europske komisije za neformalnim uključivanjem Hrvatske u tzv. Europski semestar i prije pristupanja Uniji, a to znači da je njegov sadržaj podložan ocjenjivanju Vladine ekonomske politike, ali i preporukama EK u pogledu korektivnih mjera. Travanj je vrijeme kada države članice iznose svoje programe, a eventualne preporuke slijede u svibnju. Pita li se domaće (makro)ekonomiste, oni se ne bi kladili na pozitivne ocjene Vladina programa, neovisno o tome hoće li on već u ovoj fazi uključivati i konkretne preporuke. Izražavajući sumnju, uglavnom imaju na umu probleme koje Hrvatska ima u pogledu triju glavnih sastavnica Europskog semestra i ističu da će se odmah po stupanju u članstvo suočiti s procedurom za sprječavanje prekomjernog deficita (tzv. EDP).

Načelno i neuvjerljivo
Dojam je da Vladin Ekonomski program mnogo više govori o onome što je bilo nego o onome što će biti te kako će u srednjoročnom razdoblju Hrvatska podržati ostvarivanje Strategije 2020, zahtjeve Pakta za stabilnost (procedure za sprečavanje prekomjerna deficita) i zahtjeve procedure za nadzor i sprječavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, kaže bivša ministrica financija Martina Dalić, koja je na nedavnom Ekonomskom forumu Zaklade Friedrich Ebert imala izlaganje upravo o slici Hrvatske kroz metriku Europskog semestra. Po svakom od triju glavnih stupova Europskog semestra Hrvatska, kaže, ima velikih problema. Uz smjernice za provedbu Strategije 2020, zatim postroženi Pakt za stabilnost i rast (uključujući EDP), treći i najnoviji stup Semestra odnosi se na mehanizam praćenja i nadzora makroekonomskih neravnoteža kroz sustav ranog upozoravanja (MIP scoreboard i prateće dubinske analize).Što se tiče ciljeva Strategije 2020. Hrvatska, primjerice, ima najnižu stopu zaposlenosti u Europi. Razinom zaposlenosti manjom od 57% u leđa gleda i Grčkoj, u kojoj je ona dva-tri boda veća, dok je prosjek EU 68,6%, a cilj Unije do 2020. je 75 posto.

Ništa bolje ne stojimo ni s razinom izdvajanja za istraživanje i razvoj (0,75% BDP-a prema trenutačnih dva i ciljanih tri posto BDP-a u EU do kraja desetljeća). Ekonomski stručnjaci reći će kako to navodi na potrebe strukturnih reformi i na tržištu rada i obrazovanja, ali i industrijske politike, politike inovacija, istraživanja. Od ukupno 80-ak reformskih točaka navedenih u Vladinu Programu 2013. nemali ih se broj odnosi i na ta područja, ali čini se da ih ekonomisti drže odveć načelnima i nedovoljno uvjerljivima.U odnosu na Pakt o stabilnosti i rastu, pak, prilično je izvjesno da će se Hrvatska, kao svojedobno Mađarska, već nedugo nakon stupanja u članstvo naći pred vratima procedura za uklanjanje prekomjernog deficita. Projekcije u najnovijem Vladinu dokumentu sugeriraju da se i uz isticanje "diferencirana pristupa smanjenju javne potrošnje", koji se objašnjava namjerom da se "očuvaju izvori potencijalnog rasta", ide tim smjerom. Prema ocjenama većine analitičara, zacrtane proračunske brojke i nakon rebalansa i korekcije očekivane stope rasta BDP-a (na 0,7% u ovoj i 2,5% u 2014.) počivaju na preoptimističnim pretpostavkama. A čini se da slično misle i financijski stručnjaci Komisije.U najnovijim prognozama za Hrvatsku 2013. predviđaju pad BDP-a od 0,4 posto, a i dogodine računaju s tek slabašnim rastom od 1 posto.

Uz manje optimistično viđenje kretanja ukupne gospodarske aktivnosti idu i različite procjene deficita opće države, koji u EK za ovu godinu vide na pet posto BDP-a, a dogodine na 4,5 posto. Domaći analitičari i u prognozama fiskalnog deficita bliže su EK i mahom drže da Ekonomski program ne nudi previše pouzdanja u ostvarenje fiskalne konsolidacije.Kao primjer neki navode mjere vezane uz mirovinski sustav koje baš i nisu na tragu fiskalne konsolidacije. Dobar dio ih zapravo znači veće troškove mirovina. Osim formule indeksacije, na tom je tragu, tumače, i napuštanje principa godina starosti kao kriterija umirovljenja: "Osoba sa 42 godine staža je i osoba koja ima 62 godine ili čak i manje. A problem našeg mirovinskog sustava ionako je više u broju godina korištenja mirovine negoli u broju godina rada".Konačno, što se tiče pokazatelja iz sustava ranog upozoravanja (ukupno 11), koji je i sastavni dio procedure za nadzor i sprječavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, Hrvatska znatno probija prihvatljive referentne vrijednosti u tri pokazatelja vanjskih i unutarnjih neravnoteža. U središnjoj banci apostrofirali su ih već zimus, nakon objave drugog izvješća "MIP scoreboarda" za zemlje EU.

Tri kritične točke
Jedna od kritičnih točaka su neto međunarodna ulaganja, odnosno izrazito velika negativna vrijednost međunarodne investicijske pozicije. Razlika između imovine u inozemstvu (uključujući međunarodne rezerve središnje banke) i hrvatskih obveza prema inozemstvu je približno 90% BDP-a (u korist obveza). U Vladinu programu to se pripisuje pretkriznim godinama snažnog zaduživanja, priljeva izravnih ulaganja i rasta vrijednosti poduzeća u stranom vlasništvu. Druga zona vanjskih neravnoteža za Hrvatsku je kretanje tržišnog udjela u svjetskom izvozu robe i usluga, što podcrtava problem slabe međunarodne konkurentnosti, a očituje se u dvoznamenkastu postotnom padu udjela u svjetskom izvozu u posljednjih pet godina.

Nasuprot tome, problem unutarnjih neravnoteža osobito je izražen u stopi anketne nezaposlenosti, s trogodišnjim prosjekom oko 13,7 posto.Ta probijanja sugeriraju da imamo problema u vanjskoj ranjivosti, konkurentnosti i na tržištu rada, ističe u svojoj analizi Dalić, dodajući kako to "opet upućuje na potrebu strukturnih reformi, reformi za poboljšanje konkuretnosti i svega onog o čemu stalno razglabamo, ali gotovo ništa ne radimo". A ulaskom u EU to će sve manje biti stvar volje. Svrha Europskog semestra i jest u tome da se "jača nadnacionalni utjecaj na domaće ekonomske politike". 

Autor: Jadranka Dozan
24. travanj 2013. u 18:45
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close