Na samom početku izborne kampanje za europarlament HSLS i Nacionalni forum najavili su prikupljanje potpisa za referendum ustraje li Vlada na tzv. monetizaciji autocesta.

No, dok Darinko Kosor kaže kako se s pravnim stručnjacima već savjetuju oko referendumskog pitanja, Vladin je projekt davanja u koncesiju više od 1000 km autocesta i operativno ušao u drugu fazu. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, prošli je tjedan započelo dubinsko snimanje poslovnih knjiga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka Zagreb. Otvorena je, naime, virtualna soba s podacima (virtual data room ili VDR). Dubinski pregled i pristup VDR-u Vlada je već ranije odlučila omogućiti svim ulagačima koji su potkraj 2013. iskazali interes za financijski najveći projekt u Hrvatskoj, od kojega država kani prikupiti oko tri milijarde eura. S obzirom na virtualni medij, s kopanjem po širokom spektru poslovnih informacija i dokumentacije, od pravne i financijske do tehničke, istodobno je počelo svih 5 konzorcija.

Podsjetimo, tu su dva strano-domaća konzorcija; jedan čine Goldman Sachs, Vinci te mirovinski fondovi AZ, PBZ-CO i Erste Plavi plus Allianz Capital Partners, a drugi Macguarie grupa i Raiffeisen OMF. Uz njih, tu su i austrijska grupacija Strabag, talijanska Atlantia (operater Autostrade) te španjolska Cintra. Iako početak procesa dubinskog pregleda sugerira solidno držanje terminskih planova monetizacije, čak i ako u hodu ne dođe do zastoja (npr. zbog referenduma) ta se operacija zbog svoje kompleksnosti i financijske težine neće zatvoriti do kraja ove godine. Točnije, odluka o koncesionaru realno bi se mogla prelomiti ove godine, ali nekoliko mjeseci potom će uzeti i konačno zatvaranje financijske konstrukcije. Budući da je posrijedi mnogo novca, ne čude glasine da bi neki od konzorcija bili skloni spajanju, odnosno zajedničkom nastupu. 

Za HAC narodne obveznice

Ferdeljijev plan za reprogram dugova

HAC i ARZ treba spojiti i restrukturirati, što bi uštedjelo 300 mil. kuna godišnje, a broj zaposlenih smanjilo na europski prosjek od 2 po kilometru, poručio je u ponedjeljak Vladimir Ferdelji. Uvođenje vinjeta diglo bi prihod za 200 milijuna, kaže, a usto teretni promet treba preusmjeriti s državnih na autoceste te reprogramirati kreditne obveze prodajom obveznica građanima, koje bi uz sigurnost nosile i veću kamatu nego u bankama.